Title
Diskursi ujedinjenja i raspada u dramama Bota Štrausa i Dušana Kovačevića
Creator
Gojić, Jelena, 1991-
CONOR:
56886537
Copyright date
2025
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
3866
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 09.02.2026.
Other responsibilities
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Filološko-umetnički fakultet
Group
Odsek za filologiju
Alternative title
Discourses of unification and disintegration in the dramas of Botho Strauß and Dušan Kovačević
Publisher
[J. Đ. Gojić]
Format
375 str.
Abstract (sr)
U doktorskoj disertaciji „Diskursi ujedinjenja i raspada u dramama Bota Štrausa
i Dušana Kovačevićaˮ, analizira se književna obrada tranzicionih istorijskih događaja
s kraja osamdesetih i početka devedesetih godina 20. veka, kroz drame koje indirektno
reflektuju ujedinjenje Nemačke i raspad Jugoslavije sa fokusom na njegovim ishodima u
Srbiji. Istraživanje ispituje na koji način dominantni društveno-politički diskursi
utiču na (re/de)konstrukciju identiteta dramskih likova u dramama nemačkog autora Bota
Štrausa i srpskog dramskog pisca Dušana Kovačevića. Analizirani korpus obuhvata šest
drama: Posetilac, Završni hor i Ravnoteža Bota Štrausa, kao i Profesionalac,
Urnebesna tragedija i Lari Tompson, tragedija jedne mladosti Dušana Kovačevića,
napisanih u periodu od 1988. do 1996. godine. Prateći antropološke faze razvoja
identiteta, kao i istorijski kontekst Nemačke i Srbije (bivše Jugoslavije), drame su
kategorisane u tri grupe na predliminalne, liminalne i postliminalne. Shodno tome,
najpre se sprovodi pojedinačna analiza drama, a zatim i komparativna interpretacija
unutar definisanih vremenskih i kontekstualnih okvira. Istraživanje se zasniva na
pojmu diskursa i ideologije, i teorijski se oslanja na poststrukturalističke,
postmodernističke i antiesencijalističke teorije, kao i na performativne i
antropološke studije. Ovakva interdisciplinarna postavka omogućava produbljeno
sagledavanje procesualnih mehanizama oblikovanja i reprezentacije identiteta. Pokazuje
se da istorijski tokovi ne samo što oblikuju dramske poetike oba autora, već i utiču na
njihovu angažovanu poziciju. Oba pisca razvijaju specifičan objektivno-kritički vid
angažmana, budući da u implicitnoj formi reflektuju društveno-političke prekretne
događaje i pritom ne zauzimaju određene partijski ideološke pozicije, već svoju kritiku
zasnivaju na univerzalnim humanističkim vrednostima, stavljajući čoveka u središte
etičkog promišljanja. Prateći hronološki razvoj dramskih tekstova, utvrđuje se da je
početna tačka krize identiteta kod Štrausovog dramskog subjekta Maksa iz drame
Posetilac uporediva sa završnom tačkom razvoja Kovačevićevog lika Stefana Nosa u
drami Lari Tompson, tragedija jedne mladosti. Ovim se uspostavlja ključna kontekstualna
komparativna osa, pri čemu se pokazuje da dva naizgled suprotstavljena istorijska procesa,
ujedinjenje i raspad, proizvode istovetne krize unutar dramske strukture.
Abstract (en)
The doctoral dissertation „Discourses of integration and disintegration in the plays of
Botho Strauß and Dušan Kovačević“ examines the literary representation of transitional historical
events from the late 1980s and early 1990s through dramatic works that indirectly reflect the
unification of Germany and the break up of Yugoslavia, with a particular focus on its outcomes in
Serbia. The research investigates how dominant socio-political discourses influence the (re-/de-
)construction of identity in the plays of the German author Botho Strauß und the Serbian
playwright Dušan Kovačević. The analyzed corpus includes six plays: Visitor (Besucher), The
Final Chorus (Schlußchor) and the The Balance (Gleichgewicht) by Strauß, and The Professional,
Tragedy Burlesque and Larry Thomspon, Tragedy of a Youth by Kovačević, written between 1988
and 1996. Following anthropological phases of identity development and considering the historical
contexts of Germany and Serbia (former Yugoslavia), the plays are categorized into three groups:
pre-liminal, liminal and post-liminal. Accordingly, the dissertation first conducts a close reading
of each play, followed by a comparative interpretation within defined temporal and contextual
frameworks. The study is grounded in the concepts of discourse and ideology, and theoretically
informed by poststructuralist, postmodernist and antiessentialist theories, as well as by
performative and anthropological studies. This interdisciplinary approach enables a nuanced
understanding of the processual mechanisms underlying the formation and representation of
identity. The analyses reveals that historical trajectories not only shape the poetics of both authors
but also inform their engaged position. Both writers articulate a specific form of objective-critical
engagements: they implicitly reflect pivotal socio-political developments without aligning
themselves with particular party ideologies. Instead, their critique rests on universal humanistic
values, placing the human being at the centre of ethical reflection. Tracing the chronological
development of the plays, the study identifies a structural parallel between the identity crisis of
Max, the protagonist in Strauß ́ Visitor, and the final stage of identity formation in Stefan Nos, the
central character in Kovačević ́s Larry Thomspon, Tragedy of a Youth. This establishes a key
contextual and comparative axis, demonstrating that two seemingly opposed historical processes,
integration and disintegration, produce analogous crises within the dramatic structure.
Authors Key words
Boto Štraus, Dušan Kovačević, drama, ujedinjenje Nemačke, raspad
Jugoslavije, diskurs, ideologija, identitet, performativnost, angažovanost.
Authors Key words
Botho Strauß, Dušan Kovačević, drama, German reunification, breakup of
Yugoslavia, discourse, ideology, identity, performativity, engagement.
Classification
821.112.2-2.09 Strauß B.(043.3)
821.163.41-2.09 Kovačević D.(043.3)
Subject
Dramska dela
Type
Tekst
Abstract (sr)
U doktorskoj disertaciji „Diskursi ujedinjenja i raspada u dramama Bota Štrausa
i Dušana Kovačevićaˮ, analizira se književna obrada tranzicionih istorijskih događaja
s kraja osamdesetih i početka devedesetih godina 20. veka, kroz drame koje indirektno
reflektuju ujedinjenje Nemačke i raspad Jugoslavije sa fokusom na njegovim ishodima u
Srbiji. Istraživanje ispituje na koji način dominantni društveno-politički diskursi
utiču na (re/de)konstrukciju identiteta dramskih likova u dramama nemačkog autora Bota
Štrausa i srpskog dramskog pisca Dušana Kovačevića. Analizirani korpus obuhvata šest
drama: Posetilac, Završni hor i Ravnoteža Bota Štrausa, kao i Profesionalac,
Urnebesna tragedija i Lari Tompson, tragedija jedne mladosti Dušana Kovačevića,
napisanih u periodu od 1988. do 1996. godine. Prateći antropološke faze razvoja
identiteta, kao i istorijski kontekst Nemačke i Srbije (bivše Jugoslavije), drame su
kategorisane u tri grupe na predliminalne, liminalne i postliminalne. Shodno tome,
najpre se sprovodi pojedinačna analiza drama, a zatim i komparativna interpretacija
unutar definisanih vremenskih i kontekstualnih okvira. Istraživanje se zasniva na
pojmu diskursa i ideologije, i teorijski se oslanja na poststrukturalističke,
postmodernističke i antiesencijalističke teorije, kao i na performativne i
antropološke studije. Ovakva interdisciplinarna postavka omogućava produbljeno
sagledavanje procesualnih mehanizama oblikovanja i reprezentacije identiteta. Pokazuje
se da istorijski tokovi ne samo što oblikuju dramske poetike oba autora, već i utiču na
njihovu angažovanu poziciju. Oba pisca razvijaju specifičan objektivno-kritički vid
angažmana, budući da u implicitnoj formi reflektuju društveno-političke prekretne
događaje i pritom ne zauzimaju određene partijski ideološke pozicije, već svoju kritiku
zasnivaju na univerzalnim humanističkim vrednostima, stavljajući čoveka u središte
etičkog promišljanja. Prateći hronološki razvoj dramskih tekstova, utvrđuje se da je
početna tačka krize identiteta kod Štrausovog dramskog subjekta Maksa iz drame
Posetilac uporediva sa završnom tačkom razvoja Kovačevićevog lika Stefana Nosa u
drami Lari Tompson, tragedija jedne mladosti. Ovim se uspostavlja ključna kontekstualna
komparativna osa, pri čemu se pokazuje da dva naizgled suprotstavljena istorijska procesa,
ujedinjenje i raspad, proizvode istovetne krize unutar dramske strukture.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.

