Title
Demografski, socio-ekonomski i medicinski prediktori apsentizma radno sposobnog stanovništva Republike Srbije
Creator
Knežević, Snežana B., 1969-
CONOR:
28695399
Copyright date
2025
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
3845
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 16.12.2025.
Other responsibilities
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Fakultet medicinskih nauka
Alternative title
Demographic, socioeconomic and medical predictors of sick leave among working-age population in Serbia
Publisher
[S. B. Knežević]
Format
192 lista
Abstract (sr)
Uvod: Apsentizam predstavlja globalni javnozdravstveni problem koji opterećuje zaposlene, porodice, organizacije, zdravstveni sistem i društvo u celini i objektivni je indikator zdravlja zaposlenih.
Cilj: Utvrditi demografske, socio-ekonomske i medicinske prediktore apsentizma radno sposobnog stanovništva Republike Srbije. Materijal i metod: Istraživanje dizajnirano kao studija preseka deo je
nacionalne studije „Istraživanje zdravlja stanovništva Srbije 2019. godine", na reprezentativnom stratifikovanom uzorku od 4652 zaposlenih ispitanika (18 - 65 godina). Instrument istraživanja bio je standardizovani upitnik Evropskog istraživanja zdravlja - treći talas. Podaci su analizirani metodama deskriptivne statistike, χ² testom i binarnom logističkom regresijom. Rezultati: Učestalost apsentizma iznosila je 14,7% (kratkotrajni 12,1%, dugotrajni 2,7%). Ženski pol (OR = 1,382), starost 56 - 65 godina (OR = 1,745), najniži stepen obrazovanja (OR = 1,714), zaposlenost kod poslodavca (OR = 2,226) i
nepuno radno vreme (OR = 1,874) predstavljali su prediktore apsentizma. Loša samoprocena zdravlja (OR = 3,047), dugotrajna bolest (OR = 1,968), funkcionalna ograničenja, malignitet (OR = 21,523) i povrede (OR = 7,132) povećavali su šansu za apsentizam. Gojaznost (OR = 2,145), pušenje (OR = 1,500), neredovno doručkovanje (OR = 2,065) i rizična upotreba alkohola (muškarci OR = 4,111; žene OR = 3,116) bili su prediktori apsentizma. Snažna socijalna podrška smanjivala je šansu za apsentizam za 57,6%, dok je nasilje na radnom mestu (OR = 2,225) povećavalo. Bolničko lečenje
(OR = 7,590), posete lekaru opšte medicine (OR = 0,257), hirurgu u privatnoj praksi (OR = 3,259), dugo čekanje na pregled (OR = 9,834) i neostvarene potrebe za zaštitom mentalnog zdravlja zbog finansijskih prepreka (OR = 6,468) bili su prediktori apsentizma. Zaključak: Studija je identifikovala prediktore apsentizma značajne za javno zdravlje, unapređenje znanja, buduća istraživanja i kreiranje preventivnih programa za unapređenje zdravlja zaposlenih, smanjenje apsentizma i razvoj dostupne i efikasne zdravstvene zaštite u Republici Srbiji. Ključne reči: radno sposobno stanovništvo, apsentizam, hronične bolesti, zdravstveno stanje, socijalna podrška, životni stilovi, nasilje, korišćenje
zdravstvene zaštite, nacionalno istraživanje zdravlja, Republika Srbija.
Abstract (en)
Background: Sick leave is a significant global public health issue that burdens employees, families, organizations, the healthcare system, and society, and is an objective
indicator of employee health. Aim: To determine demographic, socio-economic, and medical predictors of sick leave among the working-age population of the Republic of Serbia. Material and method: This cross-sectional study is part of the national "Health Survey of the Population of Serbia 2019," conducted on a representative stratified sample of 4,652 employed respondents (18 - 65 years). The research instrument was the standardized European Health Interview Survey - wave 3 questionnaire. Data were analyzed using descriptive statistics methods, χ² test, and binary logistic regression. Results: The prevalence of sick leave was 14.7% (short-term 12.1%, long-term 2.7%). Female gender (OR = 1.382), age 56 - 65 years (OR = 1.745), lowest level of education (OR = 1.714), employment with an employer (OR = 2.226) and part-time work (OR = 1.874) were predictors of sick leave. Poor self-rated health (OR = 3.047), long-term illness (OR = 1.968), functional limitations, malignancy (OR = 21.523), and injuries (OR = 7.132) increased the chance of sick leave. Obesity (OR = 2.145), smoking (OR = 1.500), irregular breakfast (OR = 2.065), and risky alcohol consumption (men OR = 4.111; women OR = 3.116) were predictors of sick leave. Strong social support reduced the chance of sick leave by 57.6%, while workplace violence (OR = 2.225) increased it. Hospital in admissions (OR = 7.590),
visits to a general practitioner (OR = 0.257), surgeon in private practice (OR = 3.259), long
waiting lists (OR = 9.834), and mental health care financial difficulties (OR = 6.468) were
predictors of sick leave. Conclusion: The study identified predictors of sick leave relevant to public health, knowledge advancement, future research, developing preventive programs to improve employee health, reducing sick leave, and developing accessible and efficient healthcare in the Republic of Serbia. Кey words: Working-age population, sick leave, chronic diseases, health status, social support, lifestyle behaviors, violence, healthcare utilization, National Health Survey, Republic of Serbia.
Authors Key words
radno sposobno stanovništvo, apsentizam, hronične bolesti,
zdravstveno stanje, socijalna podrška, životni stilovi, nasilje, korišćenje
zdravstvene zaštite, nacionalno istraživanje zdravlja, Republika Srbija
Authors Key words
Working-age population, sick leave, chronic diseases, health status, social
support, lifestyle behaviors, violence, healthcare utilization, National Health Survey, Republic
of Serbia
Classification
616-058(497.11)
Subject
Socijalna medicina
Type
Tekst
Abstract (sr)
Uvod: Apsentizam predstavlja globalni javnozdravstveni problem koji opterećuje zaposlene, porodice, organizacije, zdravstveni sistem i društvo u celini i objektivni je indikator zdravlja zaposlenih.
Cilj: Utvrditi demografske, socio-ekonomske i medicinske prediktore apsentizma radno sposobnog stanovništva Republike Srbije. Materijal i metod: Istraživanje dizajnirano kao studija preseka deo je
nacionalne studije „Istraživanje zdravlja stanovništva Srbije 2019. godine", na reprezentativnom stratifikovanom uzorku od 4652 zaposlenih ispitanika (18 - 65 godina). Instrument istraživanja bio je standardizovani upitnik Evropskog istraživanja zdravlja - treći talas. Podaci su analizirani metodama deskriptivne statistike, χ² testom i binarnom logističkom regresijom. Rezultati: Učestalost apsentizma iznosila je 14,7% (kratkotrajni 12,1%, dugotrajni 2,7%). Ženski pol (OR = 1,382), starost 56 - 65 godina (OR = 1,745), najniži stepen obrazovanja (OR = 1,714), zaposlenost kod poslodavca (OR = 2,226) i
nepuno radno vreme (OR = 1,874) predstavljali su prediktore apsentizma. Loša samoprocena zdravlja (OR = 3,047), dugotrajna bolest (OR = 1,968), funkcionalna ograničenja, malignitet (OR = 21,523) i povrede (OR = 7,132) povećavali su šansu za apsentizam. Gojaznost (OR = 2,145), pušenje (OR = 1,500), neredovno doručkovanje (OR = 2,065) i rizična upotreba alkohola (muškarci OR = 4,111; žene OR = 3,116) bili su prediktori apsentizma. Snažna socijalna podrška smanjivala je šansu za apsentizam za 57,6%, dok je nasilje na radnom mestu (OR = 2,225) povećavalo. Bolničko lečenje
(OR = 7,590), posete lekaru opšte medicine (OR = 0,257), hirurgu u privatnoj praksi (OR = 3,259), dugo čekanje na pregled (OR = 9,834) i neostvarene potrebe za zaštitom mentalnog zdravlja zbog finansijskih prepreka (OR = 6,468) bili su prediktori apsentizma. Zaključak: Studija je identifikovala prediktore apsentizma značajne za javno zdravlje, unapređenje znanja, buduća istraživanja i kreiranje preventivnih programa za unapređenje zdravlja zaposlenih, smanjenje apsentizma i razvoj dostupne i efikasne zdravstvene zaštite u Republici Srbiji. Ključne reči: radno sposobno stanovništvo, apsentizam, hronične bolesti, zdravstveno stanje, socijalna podrška, životni stilovi, nasilje, korišćenje
zdravstvene zaštite, nacionalno istraživanje zdravlja, Republika Srbija.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.

