Title
Javnozdravstveni aspekt depresivnosti odraslog stanovništva Republike Srbije
Creator
Simić, Vera, 1976-
CONOR:
126049289
Copyright date
2025
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno 3.0 Srbija (CC BY-NC 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
3793
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 12.03.2025.
Other responsibilities
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Fakultet medicinskih nauka
Alternative title
Public health aspects of depressive symptoms in the adult population of the Republik of Serbia
Publisher
[V. V. Simić]
Format
85 listova
Abstract (sr)
UVOD: Prema proceni Svetske zdravstvene organizacije, depresivni poremećaji će
do 2030. godine postati vodeća dijagnostička kategorija među uzrocima opterećenja
bolestima na globalnom nivou.
METOD: Istraživanje predstavlja deo četvrtog Nacionalnog istraživanja zdravlja
stanovništva sprovedenog 2019. godine. Istraživanje je sproveo Republički zavod za
statistiku, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović
Batut“ i Ministarstvom zdravlja Republike Srbije. Kao instrument istraživanja
korišćeni su upitnici u skladu sa metodologijom Evropskog istraživanja zdravlja.
REZULTATI: Prevalencija blagih depresivnih simptoma iznosi 6,6%, prevalencija
depresivne epizode 2,2% dok je 91,2% ispitanika bilo bez simptoma depresivnosti.
U pogledu demografskih i socioekonomskih indikatora kao prediktori
depresivnosti izdvojili su se ženski pol (OR=1,50), starosna dob 80+ (OR=4,81),
starosna dob 70−79 godina (OR=2,47), razveden(a)/udovac(a) (OR=1,38), osnovno i
niže obrazovanje (OR=1,90), loš materijalni status (OR=2,41), nezaposlenost
(OR=1,25), stanovnici južne i istočne Srbije (OR=1,58). Simptomi depresivnosti su
učestaliji u kod osoba koje svoje zdravlje procenjuju kao loše, boluju od dve ili više
hroničnih bolesti i kod osoba sa većim stepenom funkcionalnih ograničenja. Nivo
socijalne podrške predstavlja značajan prediktor prisustva simptoma
depresivnosti. Osobe sa simptomima depresivnosti češće koriste usluge
zdravstvene zaštite u odnosu na osobe bez simptoma depresivnosti.
ZAKLjUČAK: Kako bi se proširila znanja o etiologiji, značaju skrininga i
mogućnostima prevencije depresivnih poremećaja, neophodna su istraživanja ovakvog
tipa, što našoj studiji daje na značaju.
Abstract (en)
INTRODUCTION: According to the World Health Organization's estimate, depressive
disorders are projected to become the leading diagnostic category of disease burden globally
by 2030.
METHOD: This study is part of the fourth National Health Survey conducted in 2019. The
research was carried out by the Statistical Office of the Republic of Serbia, in collaboration
with the Institute of Public Health of Serbia "Dr Milan Jovanović Batut" and the Ministry of
Health of the Republic of Serbia. The research used questionnaires in accordance with the
methodology of the European Health Interview Survey.
RESULTS: The prevalence of mild depressive symptoms was 6.6%, the prevalence of
depressive episodes was 2.2%, while 91.2% of respondents were without depressive
symptoms. Regarding demographic and socio-economic indicators as predictors of
depression, significant factors included female gender (OR=1.50), age group 80+ (OR=4.81),
age group 70-79 years (OR=2.47), divorced/widowed status (OR=1.38), primary or lower
education (OR=1.90), poor material status (OR=2.41), unemployment (OR=1.25), and
residents of South and East Serbia (OR=1.58). Depressive symptoms were more frequent
among individuals who rated their health as poor, had two or more chronic diseases, and
those with higher levels of functional limitations. The level of social support was a significant
predictor of the presence of depressive symptoms. Individuals with depressive symptoms
more frequently utilized healthcare services compared to those without symptoms.
CONCLUSION: To expand knowledge on the etiology, significance of screening, and
prevention possibilities of depressive disorders, research of this nature is essential, which our
study highlights.
Authors Key words
prisustvo simptoma depresivnosti, Nacionalno istraživanje
zdravlja, populacija odraslog stanovništva, javnozdravstveni značaj.
Authors Key words
presence of depressive symptoms, National Health Survey, adult population,
public health significance
Classification
616‑084(043.3)
616.895.4-05(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
UVOD: Prema proceni Svetske zdravstvene organizacije, depresivni poremećaji će
do 2030. godine postati vodeća dijagnostička kategorija među uzrocima opterećenja
bolestima na globalnom nivou.
METOD: Istraživanje predstavlja deo četvrtog Nacionalnog istraživanja zdravlja
stanovništva sprovedenog 2019. godine. Istraživanje je sproveo Republički zavod za
statistiku, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović
Batut“ i Ministarstvom zdravlja Republike Srbije. Kao instrument istraživanja
korišćeni su upitnici u skladu sa metodologijom Evropskog istraživanja zdravlja.
REZULTATI: Prevalencija blagih depresivnih simptoma iznosi 6,6%, prevalencija
depresivne epizode 2,2% dok je 91,2% ispitanika bilo bez simptoma depresivnosti.
U pogledu demografskih i socioekonomskih indikatora kao prediktori
depresivnosti izdvojili su se ženski pol (OR=1,50), starosna dob 80+ (OR=4,81),
starosna dob 70−79 godina (OR=2,47), razveden(a)/udovac(a) (OR=1,38), osnovno i
niže obrazovanje (OR=1,90), loš materijalni status (OR=2,41), nezaposlenost
(OR=1,25), stanovnici južne i istočne Srbije (OR=1,58). Simptomi depresivnosti su
učestaliji u kod osoba koje svoje zdravlje procenjuju kao loše, boluju od dve ili više
hroničnih bolesti i kod osoba sa većim stepenom funkcionalnih ograničenja. Nivo
socijalne podrške predstavlja značajan prediktor prisustva simptoma
depresivnosti. Osobe sa simptomima depresivnosti češće koriste usluge
zdravstvene zaštite u odnosu na osobe bez simptoma depresivnosti.
ZAKLjUČAK: Kako bi se proširila znanja o etiologiji, značaju skrininga i
mogućnostima prevencije depresivnih poremećaja, neophodna su istraživanja ovakvog
tipa, što našoj studiji daje na značaju.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.

