Title
Stilovi života kao prediktori gojaznosti kod dece srednjoškolskog uzrasta u Srbiji
Creator
Grujičić, Mladen, 1977-
CONOR:
96569097
Copyright date
2025
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
3781
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 20.05.2025.
Other responsibilities
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Fakultet medicinskih nauka
Alternative title
Lifestyles as predictors of obesity in children of secondary school age in Serbi
Publisher
[M. R. Grujičić]
Format
103 lista
Abstract (sr)
Uvod: Jedan od javnozdravstvenih problema u adolescentskoj populaciji je sve veća gojaznost. Cilj ovog rada je da utvrdi kakve su navike u ishrani srednjoškolske dece uzrasta 15-19 godina, kakva im je fizička aktivnost i životni stil, da se proceni njihova uhranjenost i utvrde razlike u odnosu na socio-demografske karakteristike.
Metod: Ispitivanje je dizajnirano kao studija preseka, sprovedeno na teritoriji Republike Srbije i njime nije obuhvaćena populacija koja živi na teritoriji AP KiM. Primarna ciljna populacija su bila deca uzrasta 15-19 godina. Podaci iz četvrtog nacionalnog Istraživanja zdravlja stanovništva realizovani od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije su korišćeni za ovo istraživanje, u skladu sa metodologijom i instrumentima Evropskog istraživanja zdravlja-treći talas.
Rezultati: 74,8% ispitanika je sa normalnom uhranjenošću, predgojazno je 14,2%, gojazno 7,3%, a pothranjeno je 3,6%. Dečaci su u većem procentu predgojazni i gojazni, dok su devojčice u većem procentu pothranjene i normalno uhranjene. Sa starošću ispitanika se smanjuje učešće predgojaznih i gojaznih srednjoškolaca, a deca siromašnija po indeksu blagostanja su u većem procentu bila predgojazna i gojazna. Navike u ishrani srednjoškolaca su povezane sa nivoom uhranjenosti što je dokazano upotrebom Hi-kvadrat testa. U univarijantnom modelu kao značajni prediktori prekomerne telesne mase izdvojili su se muški pol, mlađi uzrast i region Vojvodine, što je potvrđeno multivarijantom regresijom.
Zaključak: Gojaznost predstavlja hroničnu nezaraznu bolest, epidemijskih razmera i predstavlja važno pitanje u sektoru javnog zdravlja. Prevencija gojaznosti mora otpočeti u detinjstvu.
Abstract (en)
Introduction: One of the public health problems in the adolescent population is increasing obesity. The aim of this study is to determine what are the eating habits of high-school children aged 15-19 years, what are their physical activity and lifestyle, to assess their nutrition status and determine differences in relation to sociodemographic characteristics.
Method: The survey was designed as a cross-sectional study, conducted in the territory of the Republic of Serbia and did not include the population living in the territory of AP K&M. The primary target population was children aged 15-19 years. Data from the Fourth National Population Health Survey implemented by the Ministry of Health of the Republic of Serbia were used for this research, in accordance with the methodology and instruments of the European Health Survey - Third Wave.
Results: 74.8% of the respondents is with normal nutrition, 14.2% were pre-obese, 7.3% were obese, and 3.6% were underweight. Boys were more likely to be pre-obese and obese, while girls were more likely to be malnourished and normally nourished. The proportion of pre-obese and obese high school students decreases with the age of the respondents, and children who are poorer according to the well-being index are more likely to be pre-obese and obese. The dietary habits of high school students are associated with the level of nutrition, as proven by the chi-square test. In the univariate model, male gender, younger age, and the region of Vojvodina stood out as significant predictors of excess body weight, which was confirmed by multivariate regression.
Conclusion: Obesity is a chronic non-communicable disease of epidemic proportions and represents an important issue in the public health sector. Obesity prevention must begin in childhood.
Authors Key words
gojaznost, navike u ishrani, javno zdravlje, srednjoškolski uzrast, Srbija
Authors Key words
obesity, eating habits, public health, high school age, Serbia
Classification
613.2‑057.87(043.4)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Uvod: Jedan od javnozdravstvenih problema u adolescentskoj populaciji je sve veća gojaznost. Cilj ovog rada je da utvrdi kakve su navike u ishrani srednjoškolske dece uzrasta 15-19 godina, kakva im je fizička aktivnost i životni stil, da se proceni njihova uhranjenost i utvrde razlike u odnosu na socio-demografske karakteristike.
Metod: Ispitivanje je dizajnirano kao studija preseka, sprovedeno na teritoriji Republike Srbije i njime nije obuhvaćena populacija koja živi na teritoriji AP KiM. Primarna ciljna populacija su bila deca uzrasta 15-19 godina. Podaci iz četvrtog nacionalnog Istraživanja zdravlja stanovništva realizovani od strane Ministarstva zdravlja Republike Srbije su korišćeni za ovo istraživanje, u skladu sa metodologijom i instrumentima Evropskog istraživanja zdravlja-treći talas.
Rezultati: 74,8% ispitanika je sa normalnom uhranjenošću, predgojazno je 14,2%, gojazno 7,3%, a pothranjeno je 3,6%. Dečaci su u većem procentu predgojazni i gojazni, dok su devojčice u većem procentu pothranjene i normalno uhranjene. Sa starošću ispitanika se smanjuje učešće predgojaznih i gojaznih srednjoškolaca, a deca siromašnija po indeksu blagostanja su u većem procentu bila predgojazna i gojazna. Navike u ishrani srednjoškolaca su povezane sa nivoom uhranjenosti što je dokazano upotrebom Hi-kvadrat testa. U univarijantnom modelu kao značajni prediktori prekomerne telesne mase izdvojili su se muški pol, mlađi uzrast i region Vojvodine, što je potvrđeno multivarijantom regresijom.
Zaključak: Gojaznost predstavlja hroničnu nezaraznu bolest, epidemijskih razmera i predstavlja važno pitanje u sektoru javnog zdravlja. Prevencija gojaznosti mora otpočeti u detinjstvu.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.

