Title
Efekat terapije kontinuiranim pozitivnim pritiskom vazduha na depresivne poremećaje i kvalitet života kod pacijenata sa opstruktivnom sleep apneom
Creator
Suša, Romana, 1986-
CONOR:
34861927
Copyright date
2025
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
3780
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 08.05.2025.
Other responsibilities
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Fakultet medicinskih nauka
Alternative title
The effect of continuous positive air pressure therapy on depressive disorders and quality of life in patients with obstructive sleep apnea
Publisher
[R. P. Suša]
Format
107 listova
Abstract (sr)
Uvod: Opstruktivna sleep apnea (OSA) je stanje prouzrokovano ponavljanim epizodama
kolapsa gornjih disajnih puteva i opstrukcijom praćenom hrkanjem sa ili bez
desaturacije kiseonika, hiperkapnijom i fragmentacijom sna. Do danas su ispitani
somatski komorbiditeti OSA, dok se na psihijatrijske poremećaje u ovoj grupaciji
pacijenata manje obraćala pažnja. Cilj ovoga istraživanja bio je da se utvrdi
prevalenca anksioznih i depresivnih poremećaja kod pacijenata sa OSA u našoj
populaciji, kao i efekat primene aparata sa kontinuiranim pozitivnim pritiskom
vazduha (CPAP) na simptome depresije i anksioznosti i kvalitet života kod
pacijenata koji imaju dijagnostikovanu OSA.
Materijal i metode: Istraživanje je dizajnirano kao opservaciona prospektivna
studija, po tipu studija slučaj-kontrola i obuhvatilo je 104 pacijenta. U studiju su
uključeni pacijenti sa srednje-teškim i teškim oblikom OSA (ANI≥15).
Istraživanu populaciju činile su dve grupe pacijenata: terapijska (CPAP) i
kontrolna. Dužina praćenja pacijenata bila je godinu dana.
Rezultati: U ukupnom uzorku ispitivanih pacijenata prosečna vrednost AHI veća je
kod muškaraca, pušača i gojaznih. Prema skali BDI svaki treći pacijent imao je
blagi poremećaj raspoloženja. Prema HADSD depresivni poremećaj imalo je 16,3%
pacijenata, a 12,5% anksiozni poremećaj (HADSA). Dobra komplijansa u korišćenju
CPAP aparata (nađena kod 2/3 pacijenata) dovodi do značajno većeg pada prosečnih
vrednosti AHI, kao i skorova koji su korišđeni za procenu anksiozno-depresivnih
poremećaja i kvaliteta života (BDI, VAS, HADSD i HADSA).
Zaključak: Primena CPAP-a, posebno u grupi komplijantnih pacijenata (sa OSA),
dovodi do značajnog smanjenja simptoma depresivnih i anksioznih poremećaja i
poboljšanja kvaliteta života kod pacijenata sa srednje teškom i teškom OSA.
Abstract (en)
Introduction: Obstructive sleep apnea (OSA) is a condition caused by repeated episodes of
upper airway collapse and obstruction accompanied by snoring with or without oxygen
desaturation, hypercapnia, and sleep fragmentation. To date, somatic comorbidities of OSA
have been examined, while less attention has been paid to psychiatric disorders in this group
of patients. The aim of this study was to determine the prevalence of anxiety and depressive
disorders in patients with OSA in our population, as well as the effect of continuous positive
airway pressure (CPAP) on symptoms of depression and anxiety and quality of life in patients
diagnosed with OSA.
Material and methods: The research was designed as an observational, prospective, casecontrol study and included 104 patients. Patients with moderate and severe OSA (AHI≥15)
were included in the study. The studied population consisted of two groups of patients:
therapeutic (CPAP) and control. The length of patient follow-up was one year.
Results: In the total sample of examined patients, the average value of AHI was higher in
men, smokers and obese people. According to the BDI scale, every third patient had a mild
mood disorder. According to HADSD, 16.3% of patients had a depressive disorder, and
12.5% had an anxiety disorder (HADSA). Good compliance in the use of the CPAP device
(found in 2/3 of patients) leads to a significantly greater decrease in average AHI values, as
well as scores used to assess anxiety-depressive disorders and quality of life (BDI, VAS,
HADSD and HADSA).
Conclusion: The use of CPAP, especially in the group of compliant patients (with OSA),
leads to a significant reduction in the symptoms of depressive and anxiety disorders and an
improvement in the quality of life in patients with moderate and severe OSA.
Authors Key words
opstruktivna sleep apnea, depresivni poremećaji, anksioznost, kvalitet života,
kontinuirani pozitivni pritisak u disajnim putevima
Authors Key words
obstructive sleep apnea, depressive disorders, anxiety, quality of life, continuous positive
airway pressure
Classification
616.24-008.4-08(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Uvod: Opstruktivna sleep apnea (OSA) je stanje prouzrokovano ponavljanim epizodama
kolapsa gornjih disajnih puteva i opstrukcijom praćenom hrkanjem sa ili bez
desaturacije kiseonika, hiperkapnijom i fragmentacijom sna. Do danas su ispitani
somatski komorbiditeti OSA, dok se na psihijatrijske poremećaje u ovoj grupaciji
pacijenata manje obraćala pažnja. Cilj ovoga istraživanja bio je da se utvrdi
prevalenca anksioznih i depresivnih poremećaja kod pacijenata sa OSA u našoj
populaciji, kao i efekat primene aparata sa kontinuiranim pozitivnim pritiskom
vazduha (CPAP) na simptome depresije i anksioznosti i kvalitet života kod
pacijenata koji imaju dijagnostikovanu OSA.
Materijal i metode: Istraživanje je dizajnirano kao opservaciona prospektivna
studija, po tipu studija slučaj-kontrola i obuhvatilo je 104 pacijenta. U studiju su
uključeni pacijenti sa srednje-teškim i teškim oblikom OSA (ANI≥15).
Istraživanu populaciju činile su dve grupe pacijenata: terapijska (CPAP) i
kontrolna. Dužina praćenja pacijenata bila je godinu dana.
Rezultati: U ukupnom uzorku ispitivanih pacijenata prosečna vrednost AHI veća je
kod muškaraca, pušača i gojaznih. Prema skali BDI svaki treći pacijent imao je
blagi poremećaj raspoloženja. Prema HADSD depresivni poremećaj imalo je 16,3%
pacijenata, a 12,5% anksiozni poremećaj (HADSA). Dobra komplijansa u korišćenju
CPAP aparata (nađena kod 2/3 pacijenata) dovodi do značajno većeg pada prosečnih
vrednosti AHI, kao i skorova koji su korišđeni za procenu anksiozno-depresivnih
poremećaja i kvaliteta života (BDI, VAS, HADSD i HADSA).
Zaključak: Primena CPAP-a, posebno u grupi komplijantnih pacijenata (sa OSA),
dovodi do značajnog smanjenja simptoma depresivnih i anksioznih poremećaja i
poboljšanja kvaliteta života kod pacijenata sa srednje teškom i teškom OSA.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.

