Title
Uporedna analiza zdravstveno-ekonomskih pokazatelja odabranih zemalja Balkana i Istočne Evrope
Creator
Stepović, Miloš, 1991-
CONOR:
55612425
Copyright date
2021
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno 3.0 Srbija (CC BY-NC 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
3575
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 09.05.2022.
Other responsibilities
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Fakultet medicinskih nauka
Alternative title
Comparative analysis of health and economic indicators of selected Balkan and Eastern Europe countrie
Publisher
[M. M. Stepović]
Format
153 листа
Abstract (sr)
Srbija i zemlje Balkana dele mnoge istorijske specifičnosti i zajedničko nasleđe
zdravstvene zaštite sa zemljama Istočne Evrope. Zdravstveni indikatori se koriste u
proceni stanja zdravlja opšte populacije, oboljevanja, samoprocene zdravstvenog
statusa, kao i u cilju procene broja zdravstvenih radnika i zdravstvenih tehnologija
u medicini. U većini balkanskih zemalja, broj zdravstvenih radnika je nedovoljan, a
prevalenca hroničnih bolesti i broj bolničkih postelja se stalno povećavaju. Većina
zemalja se fokusira na sekundarne mere zdravstvene zaštite, pre nego na mere
prevencije. U zemljama Evro-Azijske Unije se 1990tih okončala velika recesija i
sledstvena kriza mortaliteta oko 1998. godine i uzlazna putanja se nastavlja u
kontinuitetu već dve decenije. Posledice ovakvih socioekonomskih procesa u javnozdravstvenom resoru biće predmet posmatranja ove studije. Istraživanje je sprovedeno
u vidu retrospektivne opservacione epidemiološke studije, vremenski period
posmatranja je u rasponu od 1960. do 2016. godine, pratilo se 17 zemalja Balkana i
Istočne Evrope i 45 zdravstvenih indikatori koji su preuzeti sa javno dostupnih
baza Svetske zdravstvene organizacije, EvroStata i Ruske Federacije, koje se bave
dugoročnom evaluacijom i praćenjem indikatora dobijenih od nacionalnih vlasti.
Zdravstveni indikatori u oblasti zdravstvenog statusa i inikatori o korišćenju
zdravstvenih usluga se za razliku od demografskih i socioekonomskih primenjuju
mnogo više u poslednjih par decenija, naručito u balkanskim zemljama. Istraživanje
pokazuje progres zemalja od interesa u oblasti javnog zdravlja u dugoročnom period u
pozitivnim medicinskim indikatorima, sa većim ili manjim odstupanjem, pri čemu
balkanske zemlje u manjem stepenu zaostaju u odnosu na zemlje Istočne Evrope ali ipak
prate pozitivan trend. Na osnovu poređenja efikasnosti i efektivnosti sa susednim
zemljama, razmena ideja i razmatranje drugačijih pristupa određenim segmentima u
zdravstvu može obogatiti medicinski sistem druge zemlje sa slabijom organizacijom.
Univerzalno zdravstveno pokriće je osnivni cilj u zdravstvu, ali je sam proces
njegovog postizanja složen, dugotrajan i zahteva detaljnija razmatranja i istraživanja,
kao i razumevanje u funkcionisanju zdravstvenih sistema drugih država, naročito
zemalja iz okruženja, odnosno onih koje pripadaju istom regionu.
Abstract (en)
Serbia and the Balkan countries share many historical specifics and a common heritage of
health care with the countries of Eastern Europe. Health indicators are used in the assessment
of the state of health of the general population, diseases, self-assessment of health status, as
well as in order to assess the number of health workers and health technologies in medicine.
In most Balkan countries, the number of health workers is insufficient, and the prevalence of
chronic diseases and the number of hospital beds are constantly increasing. Most countries
focus on secondary health care measures, rather than prevention measures. In the countries of
the Euro-Asian Union, the great recession and the consequent mortality crisis around 1998
ended in the 1990s, and the upward trajectory has been continuing continuously for two
decades. The consequences of such socio-economic processes in the public health department
will be the subject of this study.The research was conducted in the form of a retrospective
observational epidemiological study, the observation period had range from 1960 to 2016, it
monitored 17 countries of the Balkans and Eastern Europe and 45 health indicators that were
downloaded from publicly available World Health organizations databases, EuroStat and the
Russian Federation that deal with long-term evaluation and monitoring of indicators obtained
from national authorities.Health indicators of health status and indicators on the utilization of
health services, in contrast to demographic and socio-economic ones, have been applied much
more in the last few decades, especially in the Balkan countries. The research shows the
progress of countries of interest in the field of public health in the long run in positive medical
indicators, with greater or lesser deviation, with the Balkan countries lagging behind the
countries of Eastern Europe to a lesser extent but still following a positive trend.Based on the
comparison of efficiency and effectiveness with neighboring countries, the exchange of ideas
and consideration of different approaches to certain segments in health care can enrich the
medical system of another country with a weaker organization. Universal health coverage is
the main goal in health, but the process of achieving it is complex, time-consuming and
requires more detailed consideration and research, as well as understanding of the functioning
of health systems in other countries, especially neighboring countries or those belonging to the same region.
Authors Key words
Balkan, Srbija, Istočna Evropa, zdravstveni indikatori, javno
zdravlje, zdravstvena politika
Authors Key words
Balkans, Serbia, Eastern Europe, health indicators, public health, health
policy
Classification
614.2:364.2(497+4-11)(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Srbija i zemlje Balkana dele mnoge istorijske specifičnosti i zajedničko nasleđe
zdravstvene zaštite sa zemljama Istočne Evrope. Zdravstveni indikatori se koriste u
proceni stanja zdravlja opšte populacije, oboljevanja, samoprocene zdravstvenog
statusa, kao i u cilju procene broja zdravstvenih radnika i zdravstvenih tehnologija
u medicini. U većini balkanskih zemalja, broj zdravstvenih radnika je nedovoljan, a
prevalenca hroničnih bolesti i broj bolničkih postelja se stalno povećavaju. Većina
zemalja se fokusira na sekundarne mere zdravstvene zaštite, pre nego na mere
prevencije. U zemljama Evro-Azijske Unije se 1990tih okončala velika recesija i
sledstvena kriza mortaliteta oko 1998. godine i uzlazna putanja se nastavlja u
kontinuitetu već dve decenije. Posledice ovakvih socioekonomskih procesa u javnozdravstvenom resoru biće predmet posmatranja ove studije. Istraživanje je sprovedeno
u vidu retrospektivne opservacione epidemiološke studije, vremenski period
posmatranja je u rasponu od 1960. do 2016. godine, pratilo se 17 zemalja Balkana i
Istočne Evrope i 45 zdravstvenih indikatori koji su preuzeti sa javno dostupnih
baza Svetske zdravstvene organizacije, EvroStata i Ruske Federacije, koje se bave
dugoročnom evaluacijom i praćenjem indikatora dobijenih od nacionalnih vlasti.
Zdravstveni indikatori u oblasti zdravstvenog statusa i inikatori o korišćenju
zdravstvenih usluga se za razliku od demografskih i socioekonomskih primenjuju
mnogo više u poslednjih par decenija, naručito u balkanskim zemljama. Istraživanje
pokazuje progres zemalja od interesa u oblasti javnog zdravlja u dugoročnom period u
pozitivnim medicinskim indikatorima, sa većim ili manjim odstupanjem, pri čemu
balkanske zemlje u manjem stepenu zaostaju u odnosu na zemlje Istočne Evrope ali ipak
prate pozitivan trend. Na osnovu poređenja efikasnosti i efektivnosti sa susednim
zemljama, razmena ideja i razmatranje drugačijih pristupa određenim segmentima u
zdravstvu može obogatiti medicinski sistem druge zemlje sa slabijom organizacijom.
Univerzalno zdravstveno pokriće je osnivni cilj u zdravstvu, ali je sam proces
njegovog postizanja složen, dugotrajan i zahteva detaljnija razmatranja i istraživanja,
kao i razumevanje u funkcionisanju zdravstvenih sistema drugih država, naročito
zemalja iz okruženja, odnosno onih koje pripadaju istom regionu.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.