Title
Audiološki etiološko faktori hroničnog subjektivnog tinitusa
Creator
Trifunović, Miroljub,
CONOR:
20050791
Copyright date
2022
Object Links
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
D-3514
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 05.07.2022.
Other responsibilities
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Fakultet medicinskih nauka
Alternative title
Audiological etiological factors for chronic subjective tinnitus
Publisher
[M. C. Trifunović]
Format
93 lista
Abstract (sr)
Uvod: Epidemiološke studije govore da oko 10%–16% odrasle populacije pati od
hroničnog zujanja u ušima. Patnja koju izaziva ovaj osećaj najviše podseća na hronični
neuropatski bol. Još uvek se ne zna sve o etiologiji i mehanizmu nastanka ove bolesti.
Može uticati na celokupan život pojedinca, sprečava intelektualni rad i narušava
kvalitet života. U nekim slučajevima tinitus može izazvati samoubistvo. Ne postoji
efikasan lek za lečenje ove tegobe.
Cilj: Ispitati moguće audiološko-etiološke faktore rizika za nastanak tinitusa i
njihovu vezu sa oštećenjem sluha.
Materijal i metode: Studija je zamišljena kao kohortna korelaciona, prospektivna
analitička studija. U prvom delu studije pacijentima uključenim u istraživanje
određen je audiološki profil; on je poređen sa audiološkim profilom osoba iz
kontrolne grupe; merene su jačina doživljenog tinitusa i dužina njegovog trajanja;
tražen je odnos između tih parametara. Ispitivana grupa imala je 61 pacijenta muškog
i 56 pacijenata ženskog pola, ukupno 117 pacijenata (M = 60, SD = 13), dok su u
kontrolnu grupu uključena 42 pacijenta muškog i 46 pacijenata ženskog pola, ukupno
88 pacijenata (M = 59, SD = 13,9). U drugom delu studije, pacijentima sa tinitusom
određena je učestalost kardiovaskularnog komorbiditeta – hipertenzije, aritmije i
dijabetesa. Meren je nivo ukupnog holesterola i triglicerida i ustanovljen stepen
angiopatije na očnom dnu. Parametri su poređeni sa onima u kontrolnoj grupi. U samoj
ispitivanoj grupi poredili smo one sa komorbiditetom i bez njega u pogledu
audiograma i jačine zvuka koju pacijent doživljava. Uključeno je 80 pacijenata sa
tinitusom – 41 pacijent muškog i 39 ženskog pola (M = 61, SD = 39; u kontrolnoj grupi
M = 59,5, SD = 13,9). Treći deo studije se sastojao iz traženja dominantnog afektivnog
temperamenta kod pacijenata sa hroničnim subjektivnim tinitusom u zavisnosti od
pola, oštećenja sluha i godina starosti. Uključena su bila 92 ispitanika sa tinitusom,
starosti M = 59,6, SD = 13,11, od toga 44 muškog i 48 ženskog pola i 71 ispitanik bez
tinitusa, starosti M = 59,31, SD = 14,2, od toga 39 muškog i 42 ženskog pola.
Instrumenti istraživanja: Upitnik o zdravstvenom stanju pacijenta i
sociodemografskim karakteristikama, otorinolaringološki pregled, audiološkovestibuloško ispitivanje, upitnik o kardiovaskularnom komorbiditetu, oftamološko
ispitivanje očnog dna, korišćen je Keith-Wagener-Barker (KWB) sistem klasifikacije,
TEMS-A skala temperamenta
Rezultati: Audiogram ima strmi nishodni tok kod osoba sa tinitusom – razlika između
pragova sluha susednih frekvenciji je visoko statistički značajna (r < 0,00).
Ispitivana grupa ima statistički viši prag sluha na svim merenim frekvencijama od
kontrolne grupe, ako iz ispitivane grupe isključimo osobe bez gubitka sluha (r < 0,05).
Jačina tinitusa merenog VAS-om na levom uvu je 5,24 a na desnom 4,83. Ona je
statistički značajna u korist levog uva u grupi sa oštećenjem sluha (r = 0,00) a veća je
na desnom uvu u odnosu na levo u grupi bez oštećenja sluha (r = 0,24). Tinitus se pre
javlja na levom uvu kod osoba sa oštećenjem sluha (r = 0,19), dok se kod osoba bez
oštećenja sluha pre javlja na desnom uvu (r = 0,36). Koeficijent korelacije dobijen
poređenjem prosečnog oštećenja sluha kod osoba sa tinitusom koje imaju oštećenje
sluha i jačine tinitusa je 0,46 za desno i 0,32 za levo uvo a poređenjem dužine tinitusa
i prosečnog gubitka sluha kod osoba sa tinitusom iznosi 0,28 za levo i 0,25 za desno uvo. Učestalost komorbiditeta u ispitivanoj grupi je 57%. Hipertenziju je imao 51%
ispitanika (r = 0,93 u odnosu na kontrolnu grupu), dijabet 16% (r = 1,00 u odnosu na
kontrolnu grupu) i aritmiju je imalo 19% (r = 0,77 u odnosu na kontrolnu grupu). U
ispitivanoj grupi razlika u prosečnom pragu sluha između osoba sa komorbiditetom i
bez njega za levo uvo je r = 0,03, a za desno uvo r = 0,00. Srednja vrednost ukupnog
holesterola u ispitivanoj grupi iznosi 6,02 i statistički je značajna u odnosu na
normalne vrednosti (r = 0,02) ali se ne razlikuje od one u kontrolnoj grupi. Stepen
korelacije dobijen poređenjem stepena angiopatije i gubitka sluha na merenim
frekvencijama u kontrolnoj grupi je visok na svim frekvencijama za oba uva (r < 0,05)
a u ispitivanoj grupi je nizak za levo, dok za desno praktično ne postoji i vrednosti su
oko nule. Vrednosti su značajno više u ispitivanoj grupi kod osoba bez komorbiditeta
(r < 0,05). Skorovi tempermenata ne pokazuju razliku u odnosu na kontrolnu grupu bez
obzira na to o kom polu je reč. Dominantni temperamenti u ispitivanoj grupi su
anksiozni sa kognitivnom komponentom prosečnog skora 2,03 i hipertimični sa
prosečnim skorom 2,12. Kod muškog pola dominira hipertimični i njegov skor je
značajno veći od onoga u kontrolnoj grupi (r = 0,005), a kod ženskog je dominantan
anksiozni značajno viši od onog kontrolne grupe (r = 0,02). U grupi bez oštećenja sluha
dominira Hypertimic (kod muškaraca 3,16, a kod ženskog pola 1,85); kod muškaraca
vrednosti hipertimičnog temperamenta blago padaju sa porastom sluha zamenjujući ga
anksioznim, koji je kod oba pola praktično oko nule u grupi bez oštećenja sluha a
dominira kod žena u svim grupama sa oštećenjem sluha (oko 3) i kod muškaraca sa većim
oštećenjem sluha. U grupi mlađoj od 45 godina dominira Hyper (kod muškaraca 3,13 a
kod žena 1,43). Skor za AnxC u grupi ispod 45 godina iznosi kod muškaraca 1,55 a kod
žena 2,32. Prisustvo ovog temperamenta raste sa godinama kod oba pola.
Zaključak: Faktori sredine i endogeni činioci koji dovode do oštećenja sluha igraju
bitnu ulogu u mehanizmu nastanka tinitusa. U razumevanju ovog oboljenja, pored
oštećenja sluha i kardiovaskularnog komorbiditeta, treba uključiti i psihološki
profil, tj. afektivni temperament koji je kod ovih osoba hipertimični i anksiozni sa
kognitivnom komponentom.
Abstract (en)
Introduction: According to epidemiological studies, about 10-16% of adult population suffer
from chronic ringing or buzzing in ears. The suffering caused by this feeling is most similar to
chronic neuropathic pain. The etiology and mechanism for generation of this disease are still
not completely known. It can affect the entire life of an individual, prevent their intellectual
work and disturb their quality of life. In some cases, tinnitus can cause suicide. There is no
efficient drug to cure this health problem.
Aim: To examine possible audiological-etiological factors for generation of tinnitus and their
relationships with hearing impairment.
Material and Methods: The study was designed as a cohort correlational prospective
analytical study. In the first part of the study, the audiological profile of patients involved in the
research was determined; it was compared with the audiological profile of persons from the
control group; the intensity of experienced tinnitus and the length of its duration were measured;
the relationship between these parameters was searched for. The examined group had 61 male
patients and 56 female patients, i.e. the total of 117 patients (М = 60, SD = 13), whereas the
control group had 42 male patients and 46 female patients, i.e. the total of 88 patients (M = 59,
SD = 13.9). In the second part of the study, the frequency of cardiovascular comorbidities –
hypertension, arrhythmia and diabetes were determined for tinnitus patients. The level of total
cholesterol and triglycerides was measured and the degree of angiopathy in the eye fundus was
established. The parameters were compared with those in the control group. In the examined
group itself, those with comorbidities and those without them were compared with respect to
the audiogram and the intensity of sound experienced by the patient. There were 80 tinnitus
patients – 41 males and 39 females (М = 61, SD = 39; in the control group M = 59.5, SD =
13.9). The third part of the study consisted of searching for the dominant affective temperament
in patients with chronic subjective tinnitus depending on their sex, hearing impairment and age.
There were 92 tinnitus patients, aged М = 59.6, SD = 13.11, out of whom 44 males and 48
females, and 71 patients without tinnitus, aged M = 59.31, SD = 14.2, out of whom 39 males
and 42 females.
Research instruments: Health conditions and sociodemographic questionnaire,
otorhinolaryngological examination, audiological and vestibular testing, questionnaire оn
cardiovascular comorbidities, ophthalmological examination of the fundus, Keith-WagenerBarker (KWB) classification system, ТЕМPS-А temperament scale
Results: The audiogram has a steeply sloping trend in persons with tinnitus – the difference
between hearing thresholds for neighbouring frequencies is highly statistically significant
(р<0.00). The examined group has a statistically higher hearing threshold at all measured
frequencies than the control group, if the persons without hearing loss (р<0.05) are excluded
from the examined group. The intensity of tinnitus measured by means of the visual-analogue
scale (VAS) in the left ear is 5.24, and in the right one 4.83. It is statistically more significant
in the left ear in the group with hearing impairment (р=0.00), and it is higher in the right ear if
compared to the left one in the group without hearing impairment (р= 0.24). Tinnitus more
often occurs in the left ear in persons with hearing impairment (р=0.19), while occurring more
often in the right ear in persons without hearing impairment (р=0.36). The correlation
coefficient obtained by comparing the average hearing impairment in persons with tinnitus who
had hearing impairment and the intensity of tinnitus is 0.46 for the right ear and 0.32 for the left
one, and the coefficient obtained by comparing the length of duration of tinnitus and the average hearing loss in persons with tinnitus is 0.28 for the left ear and 0.25 for the right one. The
frequency of comorbidities in the examined group is 57%. Hypertension was found in 51% of
patients (р=0.93 relative to the control group), diabetes in 16% (р=1.00 relative to the control
group) and arrhythmia in 19% (р=0.77 relative to the control group). In the examined group,
the difference in the average hearing threshold between the persons with comorbidities and
those without them is (р=0.03) for the left ear and (р= 0.00) for the right ear. The mean value
of the total cholesterol in the examined group is 6.02 and it is statistically significant relative to
the normal values (р=0.02), but it does not differ from the one in the control group. The degree
of correlation obtained by comparing the degree of angiopathy and hearing loss at the measured
frequencies in the control group is high at all frequencies for both ears (р<0.05), and in the
examined group it is lower for the left ear, while for the right one it practically does not exist
and its values are around zero. The values are considerably higher in the examined group in
persons without comorbidities (р<0.05). The temperament scores do not show any difference
relative to the control group, regardless of gender. The dominant temperaments in the examined
group are anxious-cognitive (AnxC) with the mean score of 2.03 and hyperthymic (Hyper) with
the mean score of 2.12. The hyperthymic temperament is dominant in males and its score is
considerably higher than in the control group (р=0.005), and in females the dominant anxious
temperament is considerably higher than in the control group (р=0.02). In the group without
hearing impairment, the dominant temperament is hyperthymic (in males 3.16, and in females
1.85); in males, the values of hyperthymic temperament mildly decrease with the increase in
hearing and it is replaced with the anxious one, which is, in both genders, practically around
zero in the group without hearing impairment, and it is dominant in females in all groups with
hearing impairment (about 3) and in males with more severe hearing impairment. In the group
aged less than 45, the dominant temperament is Hyper (3.13 in males, and 1.43 in females). The
score for АnxC in the group below 45 is 1.55 in males and 2.32 in females. The presence of this
temperament increases with age in both genders.
Conclusion: The environmental factors and endogenic factors which lead to hearing
impairment play an important role in the mechanism for generation of tinnitus. In order to
understand this disease, in addition to hearing impairment and cardiovascular comorbidities,
the psychological profile, i.e. affective temperament, which is hyperthymic and anxiouscognitive in these persons, should also be included.
Authors Key words
Audiogram, oštećenje sluha, vizuelno analogna skala,
kardiovaskularni komorbiditet, angiopatija očnog dna, holesterol, trigliceridi,
temperament, TMEPS-A skala
Authors Key words
Audiogram, hearing impairment, visual-analogue scale, cardiovascular
comorbidity, angiopathy of eye fundus, cholesterol, triglycerides, temperament, TEMPS-А
scale
Classification
616.831-005.1-08(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Uvod: Epidemiološke studije govore da oko 10%–16% odrasle populacije pati od
hroničnog zujanja u ušima. Patnja koju izaziva ovaj osećaj najviše podseća na hronični
neuropatski bol. Još uvek se ne zna sve o etiologiji i mehanizmu nastanka ove bolesti.
Može uticati na celokupan život pojedinca, sprečava intelektualni rad i narušava
kvalitet života. U nekim slučajevima tinitus može izazvati samoubistvo. Ne postoji
efikasan lek za lečenje ove tegobe.
Cilj: Ispitati moguće audiološko-etiološke faktore rizika za nastanak tinitusa i
njihovu vezu sa oštećenjem sluha.
Materijal i metode: Studija je zamišljena kao kohortna korelaciona, prospektivna
analitička studija. U prvom delu studije pacijentima uključenim u istraživanje
određen je audiološki profil; on je poređen sa audiološkim profilom osoba iz
kontrolne grupe; merene su jačina doživljenog tinitusa i dužina njegovog trajanja;
tražen je odnos između tih parametara. Ispitivana grupa imala je 61 pacijenta muškog
i 56 pacijenata ženskog pola, ukupno 117 pacijenata (M = 60, SD = 13), dok su u
kontrolnu grupu uključena 42 pacijenta muškog i 46 pacijenata ženskog pola, ukupno
88 pacijenata (M = 59, SD = 13,9). U drugom delu studije, pacijentima sa tinitusom
određena je učestalost kardiovaskularnog komorbiditeta – hipertenzije, aritmije i
dijabetesa. Meren je nivo ukupnog holesterola i triglicerida i ustanovljen stepen
angiopatije na očnom dnu. Parametri su poređeni sa onima u kontrolnoj grupi. U samoj
ispitivanoj grupi poredili smo one sa komorbiditetom i bez njega u pogledu
audiograma i jačine zvuka koju pacijent doživljava. Uključeno je 80 pacijenata sa
tinitusom – 41 pacijent muškog i 39 ženskog pola (M = 61, SD = 39; u kontrolnoj grupi
M = 59,5, SD = 13,9). Treći deo studije se sastojao iz traženja dominantnog afektivnog
temperamenta kod pacijenata sa hroničnim subjektivnim tinitusom u zavisnosti od
pola, oštećenja sluha i godina starosti. Uključena su bila 92 ispitanika sa tinitusom,
starosti M = 59,6, SD = 13,11, od toga 44 muškog i 48 ženskog pola i 71 ispitanik bez
tinitusa, starosti M = 59,31, SD = 14,2, od toga 39 muškog i 42 ženskog pola.
Instrumenti istraživanja: Upitnik o zdravstvenom stanju pacijenta i
sociodemografskim karakteristikama, otorinolaringološki pregled, audiološkovestibuloško ispitivanje, upitnik o kardiovaskularnom komorbiditetu, oftamološko
ispitivanje očnog dna, korišćen je Keith-Wagener-Barker (KWB) sistem klasifikacije,
TEMS-A skala temperamenta
Rezultati: Audiogram ima strmi nishodni tok kod osoba sa tinitusom – razlika između
pragova sluha susednih frekvenciji je visoko statistički značajna (r < 0,00).
Ispitivana grupa ima statistički viši prag sluha na svim merenim frekvencijama od
kontrolne grupe, ako iz ispitivane grupe isključimo osobe bez gubitka sluha (r < 0,05).
Jačina tinitusa merenog VAS-om na levom uvu je 5,24 a na desnom 4,83. Ona je
statistički značajna u korist levog uva u grupi sa oštećenjem sluha (r = 0,00) a veća je
na desnom uvu u odnosu na levo u grupi bez oštećenja sluha (r = 0,24). Tinitus se pre
javlja na levom uvu kod osoba sa oštećenjem sluha (r = 0,19), dok se kod osoba bez
oštećenja sluha pre javlja na desnom uvu (r = 0,36). Koeficijent korelacije dobijen
poređenjem prosečnog oštećenja sluha kod osoba sa tinitusom koje imaju oštećenje
sluha i jačine tinitusa je 0,46 za desno i 0,32 za levo uvo a poređenjem dužine tinitusa
i prosečnog gubitka sluha kod osoba sa tinitusom iznosi 0,28 za levo i 0,25 za desno uvo. Učestalost komorbiditeta u ispitivanoj grupi je 57%. Hipertenziju je imao 51%
ispitanika (r = 0,93 u odnosu na kontrolnu grupu), dijabet 16% (r = 1,00 u odnosu na
kontrolnu grupu) i aritmiju je imalo 19% (r = 0,77 u odnosu na kontrolnu grupu). U
ispitivanoj grupi razlika u prosečnom pragu sluha između osoba sa komorbiditetom i
bez njega za levo uvo je r = 0,03, a za desno uvo r = 0,00. Srednja vrednost ukupnog
holesterola u ispitivanoj grupi iznosi 6,02 i statistički je značajna u odnosu na
normalne vrednosti (r = 0,02) ali se ne razlikuje od one u kontrolnoj grupi. Stepen
korelacije dobijen poređenjem stepena angiopatije i gubitka sluha na merenim
frekvencijama u kontrolnoj grupi je visok na svim frekvencijama za oba uva (r < 0,05)
a u ispitivanoj grupi je nizak za levo, dok za desno praktično ne postoji i vrednosti su
oko nule. Vrednosti su značajno više u ispitivanoj grupi kod osoba bez komorbiditeta
(r < 0,05). Skorovi tempermenata ne pokazuju razliku u odnosu na kontrolnu grupu bez
obzira na to o kom polu je reč. Dominantni temperamenti u ispitivanoj grupi su
anksiozni sa kognitivnom komponentom prosečnog skora 2,03 i hipertimični sa
prosečnim skorom 2,12. Kod muškog pola dominira hipertimični i njegov skor je
značajno veći od onoga u kontrolnoj grupi (r = 0,005), a kod ženskog je dominantan
anksiozni značajno viši od onog kontrolne grupe (r = 0,02). U grupi bez oštećenja sluha
dominira Hypertimic (kod muškaraca 3,16, a kod ženskog pola 1,85); kod muškaraca
vrednosti hipertimičnog temperamenta blago padaju sa porastom sluha zamenjujući ga
anksioznim, koji je kod oba pola praktično oko nule u grupi bez oštećenja sluha a
dominira kod žena u svim grupama sa oštećenjem sluha (oko 3) i kod muškaraca sa većim
oštećenjem sluha. U grupi mlađoj od 45 godina dominira Hyper (kod muškaraca 3,13 a
kod žena 1,43). Skor za AnxC u grupi ispod 45 godina iznosi kod muškaraca 1,55 a kod
žena 2,32. Prisustvo ovog temperamenta raste sa godinama kod oba pola.
Zaključak: Faktori sredine i endogeni činioci koji dovode do oštećenja sluha igraju
bitnu ulogu u mehanizmu nastanka tinitusa. U razumevanju ovog oboljenja, pored
oštećenja sluha i kardiovaskularnog komorbiditeta, treba uključiti i psihološki
profil, tj. afektivni temperament koji je kod ovih osoba hipertimični i anksiozni sa
kognitivnom komponentom.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.