Title
Autobiografska, socijalna i poetička margina dadaizma Dragana Aleksića
Creator
Perić, Vladimir. 1976-
Copyright date
2013
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
D-2623
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 12.06.2013.
Other responsibilities
mentor
Bošković, Dragan. 1970- (ths, code: 06299)
član komisije
Jerkov, Aleksandar, 1960- (oth, code: 01886)
član komisije
Tešić, Gojko
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Filološko-umetnički fakultet
Alternative title
Autobiographical, social and poetical margin of dadaism of Dragan Aleksić
Format
PDF/A (listova)
description
Napomene uz tekst.
Umnoženo za odbranu.
Univerzitet u Kragujevcu, Filološko-umetnički fakultet, 2013.
Registri.
Bibliografija: listovi 283-302.
Abstract (sr)
U radu se ispituje problem autobiografske, socijalne i političke marginalizacije dadaizma Dragana Aleksića, osnivača i glavnog predstavnika jugo-dade, dadaističke frakcije na teritoriji Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Okviri za sagledavanje problema Aleksićeve marginalizacije su paradigmatični i postavljeni su u straživanju koncentrično – najširi krug tiče se marginalizacije dada-pokreta, a potom i jugo-dade kao njenog jugoslovenskog ogranka. Definisanjem pojma margine u književnosti i van nje, te prirode marginališućih procesa, stiču se uslovi za definisanje pojma diskurs-margine. Ovaj pojam je ključan za objašnjavanje prirode tekstualnog egzistiranja Dragana Aleksića na socijalnim i poetičkim rubovima jugoslovenskog kulturnog prostora. U praćenju trostruke marginalizacije jugodadaiste Aleksića rukovodićemo se poretkom diskursa koji je implicitno i eksplicitno diktirao Aleksićevu skrajnutost. Politički diskurs kompromisnog i kasnijeg integralnog jugoslovenstva, biće negativno orijentisan prema nacionalnim manjinama, posebno Mađarima, sa čijim je aktivistima Aleksić imao zavidnu saradnju. Istraživanje autobiografske marginalizacije biće sprovedeno kroz prikaz slike koje je o sebi imao Aleksić u svetlu svog dadaističkog samosagledavanja. Fokusiranjem na balkanistički identitet u radu se objašnjava poreklo automarginalizacije. Socijalna marginalizacija se u radu prikazuje kroz etičku dimenziju, zasnovanu pre svega na ateizmu, a potom i na planu političke nepodobnosti. Prikaz Aleksićevog odnosa sa okupacionom vlašću za vreme Drugog svetskog rata, rezultira objašnjenjem za Aleksićevu fizičku marginalizaciju, koja je nužno dovela do njegovog povlačenja iz javnog života te ga je smestila na socioekonomske margine jugoslovenskog društva. Kompleks problema koji prati rasvetljavanje poetičke marginalizacije tiču se dehermetizovanja Aleksićeve dadaističke tekstualne prakse: njegovih radikalizama, entropične poezije, proze i dramskih eksperimenata. Posebna pažnja se posvećuje Aleksićevom interpoliranju elemenata supkulture: džeza, filma i cirkusa u poetiku.
Abstract (en)
The work examines the problem of autobiographical, social and political marginalization of dadaism of Dragan Aleksić, the founder and main representative of yugo-dada, dadaistic faction on the territory of the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes. Frames for the approach to the problem of Aleksić’s marginalization are paradigmatic and they are posed concentrically in the research-the widest circle is related to marginalization of dada-movement, and then to yugo-dada as its Yugoslav branch. By defining the concept of margin in literature and outside it, and the nature of marginalizing processes, conditions are fulfilled to define the concept of discourse-margin. This is a key concept for explaining the nature of textual existing of Dragan Aleksić on social and poetical edges of Yugoslav cultural space. When following the triple marginalization of yugodadaist Aleksić we will be guided by the order of discourse which implicitly and explicitly dictated Aleksić’s disregard. Political discourse of compromising and later integral Yugoslav will be negatively oriented towards national minorities, especially Hungarians, with whose activists Aleksić had an enviable cooperation. The research of autobiographical marginalization will be conducted through presenting the image Aleksić had about himself in the light of his dadaistic self-approach. By focusing on Balckanist identity the work explains the origin of automarginalization. Social marginalization in the work is presented through ethic dimension, based primarily on atheism, and also on the plan of political unsuitability. The result of the presentation of Aleksić’s relation to occupying power during World War II is an explanation for Aleksić’s physical marginalization, which necessarily lead to his withdrawal from public life and placed him on socioeconomic margins of Yugoslav society. The complex of problems which follows clarification of poetical marginalization is related to dehermetization of Aleksić’s dadaistic textual practice: his radicalisms, entropic poetry, prose and dramatic experiments. Special attention is paid to Aleksić’s interpolation of subculture elements: jazz, film and circus into poetics.
Authors Key words
Aleksić, Dragan
margina, dada, jugo-dada
Authors Key words
margina
Classification
dada
Subject
jugo-dada
Subject
autobiografija
Type
monograph
manuscript text - theses
Text
Abstract (sr)
U radu se ispituje problem autobiografske, socijalne i političke marginalizacije dadaizma Dragana Aleksića, osnivača i glavnog predstavnika jugo-dade, dadaističke frakcije na teritoriji Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Okviri za sagledavanje problema Aleksićeve marginalizacije su paradigmatični i postavljeni su u straživanju koncentrično – najširi krug tiče se marginalizacije dada-pokreta, a potom i jugo-dade kao njenog jugoslovenskog ogranka. Definisanjem pojma margine u književnosti i van nje, te prirode marginališućih procesa, stiču se uslovi za definisanje pojma diskurs-margine. Ovaj pojam je ključan za objašnjavanje prirode tekstualnog egzistiranja Dragana Aleksića na socijalnim i poetičkim rubovima jugoslovenskog kulturnog prostora. U praćenju trostruke marginalizacije jugodadaiste Aleksića rukovodićemo se poretkom diskursa koji je implicitno i eksplicitno diktirao Aleksićevu skrajnutost. Politički diskurs kompromisnog i kasnijeg integralnog jugoslovenstva, biće negativno orijentisan prema nacionalnim manjinama, posebno Mađarima, sa čijim je aktivistima Aleksić imao zavidnu saradnju. Istraživanje autobiografske marginalizacije biće sprovedeno kroz prikaz slike koje je o sebi imao Aleksić u svetlu svog dadaističkog samosagledavanja. Fokusiranjem na balkanistički identitet u radu se objašnjava poreklo automarginalizacije. Socijalna marginalizacija se u radu prikazuje kroz etičku dimenziju, zasnovanu pre svega na ateizmu, a potom i na planu političke nepodobnosti. Prikaz Aleksićevog odnosa sa okupacionom vlašću za vreme Drugog svetskog rata, rezultira objašnjenjem za Aleksićevu fizičku marginalizaciju, koja je nužno dovela do njegovog povlačenja iz javnog života te ga je smestila na socioekonomske margine jugoslovenskog društva. Kompleks problema koji prati rasvetljavanje poetičke marginalizacije tiču se dehermetizovanja Aleksićeve dadaističke tekstualne prakse: njegovih radikalizama, entropične poezije, proze i dramskih eksperimenata. Posebna pažnja se posvećuje Aleksićevom interpoliranju elemenata supkulture: džeza, filma i cirkusa u poetiku.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.