Title
Ekofeminizam u prozi Margaret Atvud
Creator
Milošević, Danica, 1980-, 67964937
Copyright date
2020
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
D-3422
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 09.04.2021.
Other responsibilities
mentor
Bubanja, Nikola, 1978-, 13511271
član komisije
Garonja Radovanac, Slavica, 1957-, 2793575
član komisije
Lopičić, Vesna, 1959-, 5376871
član komisije
Vlašković Ilić, Biljana, 1979-, 10743143
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Filološko-umetnički fakultet
Alternative title
Ecofeminism in the prose of Margaret Atwood
Publisher
[D. B. Milošević]
Format
210 listova
Abstract (sr)
Fokus ove doktorske disertacije je istraživanje područja ekofeminizma,
odnosno primena ekofeminističke teorije i kritike na romane Margaret Atvud
Antilopa i Kosac, Godina potopa, i LudAdam, uz osvrt na romane Jestiva žena,
Telesna povreda i Izranjanje, razmatranjem ekofeminsitičkih stavova o nauci i
tehnologiji, konzumerizmu, etici, kao i ženskom rodnom identitetu koji se
manifestuje kroz telo i jezik, u cilju rasvetljavanja destruktivnih praksi savremenog
patrijarhalnog društva koje ugnjetava ekofeminino, odnosno žene i prirodu.
Polazimo od hipoteze da je moguće uspostaviti sinergiju potencijala između
kulturalnog i socijalnog ekofeminizma iako su po svojim stavovima oprečni i
nespojivi, budući da na različite načine pristupaju fenomenu žene i prirode u
patrijarhalnoj kulturi. Cilj disertacije je da kroz relacije junakinja Atvudove sa
prirodom i njenim činiocima, ukaže na to kako žene mogu da iskorače iz društveno
propisanih uloga u činu odbrane prirode, napuštajući pozicije koje su za njih
društveno određene da bi odbranile sebe i prirodu u kulturi koja je dehumanizovana
i denaturalizovana. Pri tom se identitet junakinja kroz njihovo telesno prisustvo i moć u okviru jezika posmatra kao vid subverzivnog delovanja protiv represivne i
eksploatatorske kulture koja insistira na tehnološkom razvoju i konzumerističkom
prosperitetu. Ovim postupkom, etika brige kao i partnerstvo sa prirodom uvode se
kao ekofeministički koncepti prevazilaženja logike dominacije kojom muška
jedinka uspostavlja hegemoniju kao centralni simbol moći nad ženama, životnom
sredinom, životinjskim vrstama i prirodnim resursima. Metodološki, rad se poziva
na teorijske i kritičke osvrte ekofeministkinja poput Inestre King, Vandane Šive,
Marije Majs, Kerolin Meršant, Karen Voren, Kerol Adams, Suzan Grifin i Starhok.
Abstract (en)
This dissertation puts emphasis on the study of ecofeminism, that is the use of
ecofeminist theory and criticism in Margaret Atwood’s novels Oryx and Crake, The Year of the Flood, and MaddAddam together with illustrative interpretations of The Edible Woman, Bodily Harm and Surfacing, analysing the ecofeminist standpoints on science and technology,
consumerism, ethics, as well as the female gender identity manifesting itself through the body
and language. The intention is to question destructive practices of the modern capitalist
society which oppresses the eco feminine, that is the woman and nature. The initial hypothesis
is that it is possible to establish a synergy of potentials between cultural and social
ecofeminism although they are opposite in their views and not practically prone to merging
due to incompatibility in treatment of phenomena such as woman and nature. Through
relations of Atwood’s heroines with nature and its constituting elements, the dissertation
indicates that women can step out of their socially determined roles in the act of defense and
abandon the positions which are constructed for them so as to protect themselves and nature
within dehumanized and denaturalized culture. Thereby, the identity of female characters
though their bodily presence and power in the realm of language is oserved as a potentially
subversive activity towards the repressive and exploitative patriarchal culture, which insists
on technological development and consumer prosperity. By such means, the ethics of care as
well as partnership with nature are introduced as ecofemininst concepts for overcoming the
logic of domination by which the male subject, as the central symbol of power, imposes
hegemony over women, environment, animal species and natural resources.
Methodologically, this thesis relies on theoretical and critical outlooks of ecofeminists such as Ynestra King, Vandana Shiva, Maria Mies, Carolyn Merchant, Karren Warren, Carol Adams, Susan Griffin, and Starhowks.
Authors Key words
ekofeminizam, nauka i tehnologija, konzumerizam, etika, ženski rodni
identitet, telo, jezik, priroda
Authors Key words
ecofeminism, science and technology, consumerism, ethics, female gender
identity, body, language, nature
Classification
821.111(71).09 Atwood M.(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Fokus ove doktorske disertacije je istraživanje područja ekofeminizma,
odnosno primena ekofeminističke teorije i kritike na romane Margaret Atvud
Antilopa i Kosac, Godina potopa, i LudAdam, uz osvrt na romane Jestiva žena,
Telesna povreda i Izranjanje, razmatranjem ekofeminsitičkih stavova o nauci i
tehnologiji, konzumerizmu, etici, kao i ženskom rodnom identitetu koji se
manifestuje kroz telo i jezik, u cilju rasvetljavanja destruktivnih praksi savremenog
patrijarhalnog društva koje ugnjetava ekofeminino, odnosno žene i prirodu.
Polazimo od hipoteze da je moguće uspostaviti sinergiju potencijala između
kulturalnog i socijalnog ekofeminizma iako su po svojim stavovima oprečni i
nespojivi, budući da na različite načine pristupaju fenomenu žene i prirode u
patrijarhalnoj kulturi. Cilj disertacije je da kroz relacije junakinja Atvudove sa
prirodom i njenim činiocima, ukaže na to kako žene mogu da iskorače iz društveno
propisanih uloga u činu odbrane prirode, napuštajući pozicije koje su za njih
društveno određene da bi odbranile sebe i prirodu u kulturi koja je dehumanizovana
i denaturalizovana. Pri tom se identitet junakinja kroz njihovo telesno prisustvo i moć u okviru jezika posmatra kao vid subverzivnog delovanja protiv represivne i
eksploatatorske kulture koja insistira na tehnološkom razvoju i konzumerističkom
prosperitetu. Ovim postupkom, etika brige kao i partnerstvo sa prirodom uvode se
kao ekofeministički koncepti prevazilaženja logike dominacije kojom muška
jedinka uspostavlja hegemoniju kao centralni simbol moći nad ženama, životnom
sredinom, životinjskim vrstama i prirodnim resursima. Metodološki, rad se poziva
na teorijske i kritičke osvrte ekofeministkinja poput Inestre King, Vandane Šive,
Marije Majs, Kerolin Meršant, Karen Voren, Kerol Adams, Suzan Grifin i Starhok.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.