Title
Uticaj demografskih i socioekonomskih nejednakosti na reproduktivno zdravlje žena
Creator
Đorđević, Gordana, 1966-, 13584999
Copyright date
2020
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
D-3403
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 25.12.2020.
Other responsibilities
mentor
Đurić, Janko, 1959-, 13561959
komentor
Radovanović, Snežana, 1971-, 13588583
predsednik komisije
Varjačić, Mirjana, 1958-, 13558887
član komisije
Radević, Svetlana, 1980-, 8248679
član komisije
Miličić, Biljana, 1967-, 13773671
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Fakultet medicinskih nauka
Publisher
[G. V. Đorđević]
Format
142 lista
Abstract (sr)
Uvod: Zdravstveno stanje žena rezultat je složene interakcije mnogobrojnih faktora. Identifikacija tih faktora, analiza zdravlja žena, rana dijagnoza i pravovremeno, adekvatno, efikasno lečenje i upravljanje kvalitetom zdravlja i kvalitetom života su odlučujići činioci koji utiču na smanjenje nejednakosti u reproduktivnom zdravlju
žena.
Cilj: Cilj studije je ispitivanje demografskih i socioekonomskih nejednakosti u
reproduktivnom zdravlju žena starosti 15 i više godina u Srbiji.
Materijal i metod: Za rezultate ove doktorske disertacije korišćen je uzorak od
7864 osoba ženskog pola starosti ≥15 godina iz Nacionalnog istraživanja zdravlja
stanovništva Srbije tokom 2013. godine sprovedenog od strane Ministarstva zdravlja
i Republičkog instituta za javno zdravlje Srbije, a poštujući metodologiju Evropskog
istraživanja zdravlja – drugi talas (EHIS-wave 2).
Rezultati: Rezultati istraživanja pokazali su da 62,8% žena u Srbiji ima svog
ginekologa. U ukupnom uzorku žena 56,2% njih je bilo seksualno aktivno. Posmatrano
prema demografskim i socioekonomskim karakteristikama, žene reproduktivne dobi,
iz vangradskih naselja (39,2%), udate (45,0%) i zaposlene (39,1%) značajno češće
koriste nesigurne metode kontracepcije. Analiza pokazuje statističku značajnost
povezanosti unutar demografskih i socio-ekonomskih karakteristika i poseta
ginekologu kao i inicijative za skrining preglede. Viši stepen obrazovanja udatih
žena, dobra procena sopstvenog zdravlja, zaposlenost i mesto stanovanja u gradu,
pozitivni su aspekti reproduktivnog zdravlja žena naših područja, dok su negativni
gojaznost i prisustvo hroničnih bolesti.
Zaključak: Utvrđivanje i značaj relevantnih činilaca za reproduktivno zdravlje,
definisano u granicama savremenog shvatanja reproduktivnog zdravlja, veoma je bitno
sa stanovišta zdravstvene politike koja se vodi u uslovima ograničenih resursa. U
našoj zemlji to ima poseban značaj, kako zbog negativnog nataliteta, tako i zbog
ograničenih resursa.
Abstract (en)
Introduction: Women's health is the result of a complex interaction of many factors. Identification of these factors, analysis of women's health, early diagnosis and timely, adequate, effective treatment and management of health and of quality of life are decisive factors influencing the reduction of inequalities in women's reproductive health.
Aim: The aim of the study is to examine demographic and socioeconomic inequalities in the
reproductive health of women aged 15 and older in Serbia.
Material and method: For the results of this doctoral dissertation, a sample of 7 864 females aged 15 and older from the National Survey of Health of the Population of Serbia from 2013 conducted by the Ministry of Health and the Republic Institute of Public Health of Serbia was used, respecting the methodology of the European Health Survey – second wave (EHIS-wave
2).
Results: The results of the research showed that 62.8% of women in Serbia have their own
gynecologist. In the total sample of women, 56.2% of them were sexually active. Observed according to demographic and socio-economic characteristics, women of reproductive age from suburban settlements (39.2%), married (45.0%) and employed (39.1%) use insecure methods of contraception significantly more often. The analysis shows that there is a
statistically significant correlation between demographic and socio-economic characteristics,
and gynecologist visits as well as screening initiatives. Highly educated respondents,
employed, of good financial status and from urban areas visited gynecologists more often and
most often performed screening examinations on their own initiative, compared to the poorest
who were most often tested on the advice of a doctor.
Conclusion: Determining the relevant factors and their importance for reproductive health defined within the limits of the modern understanding of reproductive health is very important from the point of view of health policy conducted in conditions of limited resources. In our country, this has a special significance, both due to the negative birth rate and due to limited
resources.
Classification
614:[618:612.62(043.3)
Subject
Reproduktivno zdravlje -Žene - Srbija
Type
Tekst
Abstract (sr)
Uvod: Zdravstveno stanje žena rezultat je složene interakcije mnogobrojnih faktora. Identifikacija tih faktora, analiza zdravlja žena, rana dijagnoza i pravovremeno, adekvatno, efikasno lečenje i upravljanje kvalitetom zdravlja i kvalitetom života su odlučujići činioci koji utiču na smanjenje nejednakosti u reproduktivnom zdravlju
žena.
Cilj: Cilj studije je ispitivanje demografskih i socioekonomskih nejednakosti u
reproduktivnom zdravlju žena starosti 15 i više godina u Srbiji.
Materijal i metod: Za rezultate ove doktorske disertacije korišćen je uzorak od
7864 osoba ženskog pola starosti ≥15 godina iz Nacionalnog istraživanja zdravlja
stanovništva Srbije tokom 2013. godine sprovedenog od strane Ministarstva zdravlja
i Republičkog instituta za javno zdravlje Srbije, a poštujući metodologiju Evropskog
istraživanja zdravlja – drugi talas (EHIS-wave 2).
Rezultati: Rezultati istraživanja pokazali su da 62,8% žena u Srbiji ima svog
ginekologa. U ukupnom uzorku žena 56,2% njih je bilo seksualno aktivno. Posmatrano
prema demografskim i socioekonomskim karakteristikama, žene reproduktivne dobi,
iz vangradskih naselja (39,2%), udate (45,0%) i zaposlene (39,1%) značajno češće
koriste nesigurne metode kontracepcije. Analiza pokazuje statističku značajnost
povezanosti unutar demografskih i socio-ekonomskih karakteristika i poseta
ginekologu kao i inicijative za skrining preglede. Viši stepen obrazovanja udatih
žena, dobra procena sopstvenog zdravlja, zaposlenost i mesto stanovanja u gradu,
pozitivni su aspekti reproduktivnog zdravlja žena naših područja, dok su negativni
gojaznost i prisustvo hroničnih bolesti.
Zaključak: Utvrđivanje i značaj relevantnih činilaca za reproduktivno zdravlje,
definisano u granicama savremenog shvatanja reproduktivnog zdravlja, veoma je bitno
sa stanovišta zdravstvene politike koja se vodi u uslovima ograničenih resursa. U
našoj zemlji to ima poseban značaj, kako zbog negativnog nataliteta, tako i zbog
ograničenih resursa.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.