Title
Vreme kao ciljni domen u srpskom i engleskom jeziku
Creator
Manojlović, Nina, 1986-, 33441127
Copyright date
2020
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
D-3393
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 26.01.2021.
Other responsibilities
mentor
Mišković Luković, Mirjana, 1964-, 12954215
predsednik komisije
Kovačević, Miloš, 1953-, 13110375
član komisije
Rasulić, Katarina, 1969-, 12790119
član komisije
Đurović, Tatjana, 1965-, 12454503
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Filološko-umetnički fakultet
Alternative title
Time as the target domain in Serbian and English language
Publisher
[N. Ž. Manojlović]
Format
238 str.
Abstract (sr)
Predmet ove disertacije jeste ispitivanje metaforičkih konkretizacija ciljnog
domena VREME u srpskom i engleskom jeziku, te ulančavanja značenja i povezanosti izvornih domena i njihove međusobne uslovljenosti pri konceptualizaciji vremenskih pojmova. Teorijski okvir istraživanja jeste kognitivna lingvistika, dok je
metodološki okvir istraživanja analiza korpusa i kontrastivna analiza. Predmet
analize jesu metaforički izrazi koji sadrže lekseme vreme, odnosno time, kao i druge
lekseme iz datih semantičkih polja (minut, dan, mesec, godina, nazivi praznika i
godišnjih doba, decenija, vek i sl., odnosno second, moment, day, month, year, seasons i
druge lekseme koje stoje u metonimijskoj vezi sa vremenom).
U prvom poglavlju opisani su predmet, hipoteze i ciljevi disertacije, i dat je
opis korpusa. U drugom poglavlju navedene su osnovne postavke odabranog teorijskog
pristupa, kao i razlozi za odabir upravo kognitivnolingvističkog pristupa. Osim
toga, detaljno su predstavljena dosadašnja istraživanja koja su za predmet imala ciljni
domen VREME, postavljen je problem kompleksnosti izabranog ciljnog domena, kao i
predlog rešenja sistematizacije izvornih domena koji učestvuju u njegovoj
konkretizaciji. Narednih šest poglavlja predstavljaju centralni deo disertacije –
analizu primera ekscerpiranih iz korpusa srpskog i engleskog jezika. Izvorni domeni
organizovani su kao sled koji prati ulančavanje značenja, odnosno grananje i stvaranje
novih značenja. Najpre su ispitane orijentacione metafore – vertikalna i
horizontalna organizacija vremena, te domeni SADRŽAVANjA i KRETANjA koji proizilaze
iz orijentacionih. Slede poglavlja koja se bave konceptualizacijom vremena koja ne
spadaju u razradu prostornih odnosa – VREME JE AGENS i VREME JE RESURS.
Na kraju, u devetom poglavlju predstavljeni su sumirani rezultati i zaključci
istraživanja, a na osnovu teorijskih postavki kognitivnolingvističkog pristupa.
Utvrđeno je postojanje jake veze između semantike (značenja celog skupa koje se ostvaruje
pri interpretaciji metaforičkog izraza), leksike (leksema koje se u dvama jezicima
upotrebljavaju) i načina na koji se konceptualna metafora gradi. Način
interpretiranja metafora pruža uvid u to kako govornici dvaju jezika percipiraju
stvarnost kada je u pitanju VREME, kao i koje mehanizme koriste.
Rezultati istraživanja pokazuju da se VREME u oba ispitivana jezika primarno
konceptualizuje uz pomoć prostornih izvornih domena, te da su ti domeni povezani
značenjski i da proizilaze jedan iz drugog. Za osnovu metaforičkog preslikavanja
ispitivanog ciljnog domena uzeli smo orijentacione metafore i pokazali kako dolazi
do razvijanja drugih značenja, ali i ukazali na brojna preklapanja izvornih domena (npr.
KRETANjE i SADRŽAVANjE, SADRŽAVANjE i PEJZAŽ i dr.), što dalje potvrđuje kompleksnost
apstraktnog domena VREME. Osim toga, analiza ukazuje na visok stepen sličnosti pri
konceptualizaciji vremena u srpskom i engleskom jeziku, i to kada su u pitanju: a)
izvorni domeni koji učestvuju u konceptualizaciji vremena; b) metafore nižeg reda u
odnosu na ispitivane nadređene pojmovne metafore i v) jezička sredstva kojima se
uočena mapiranja ostvaruju.
Analiza dodatno ukazuje i na visoku produktivnost mapiranja između domena
VREME i doména AGENS i RESURS, kada srpski i engleski jezik takođe pokazuju gotovo iste
šablone konceptualizacije. U oba ispitivana jezika vremenu i vremenskim
intervalima pripisuju se osobine ljudskog bića, počevši od onih opštih (dvoličan
život, hrabra prošlost, neproduktivno vreme i sl./productive half year, fierce future,
kind evening i dr.), preko konkretizacija pojmovnih metafora najčešće navođenih u
ranijim istraživanjima (VREME JE UNIŠTITELj, VREME JE IZLEČITELj i sl.) do onih koje
se odnose upravo na fiziološki aspekt živog bića (da rađa, umire, krvari i sl.). S
druge strane, elaboracija izvornog domena RESURS u srpskom i engleskom jeziku osnov
je za metafore nižeg reda, koje su iste u dva posmatrana jezika (VREME JE (VREDNA) ROBA,
VREME JE PROIZVOD, VREME JE GRAĐEVINA, VREME JE PRIRODNA POJAVA i dr.).
Uopšteno govoreći, u disertaciji je izvršena sistematizacija metaforičkog
mapiranja ciljnog domena VREME koji, kao jedan od najapstraktnijih i najprisutnijih
domena čovekovog iskustva, a o kojem nije moguće govoriti (samim tim ni misliti)
nemetaforički, tvori kompleksnu mrežu metaforičkog ulančavanja. U okviru ove
mreže ulančavanja neretko dolazi do preklapanja izvornih domena. Sprovedeno
istraživanje potvrđuje validnost teorijsko-metodološkog pristupa kognitivne
lingvistike u ispitivanju i objašnjavanju poimanja apstraktnih pojmova čovekovog
iskustva. U cilju dobijanja nedvosmislenih zaključaka o univerzalnosti poimanja
vremena, potrebno je sprovesti kontrastivna istraživanja u okviru više nesrodnih
jezika, i to metodom korpusne analize.
Abstract (en)
In this dissertation metaphorical mappings of the target domain TIME are analyzed, within Serbian and English language, as well as chaining of meaning of the source domains and their mutual dependency in conceptualization of temporal concepts. Theoretical framework of the research is cognitive linguistics, and methodological framework is corpus analysis and
contrastive analysis. The research examined metaphorical expressions containing lexemes time
and vreme, as well as other lexemes from given semantic fields (second, moment, day, month,
year, seasons, holidays, etc., and minut, dan, mesec, godina, decenija, vek, etc., that is to say,
any lexeme that is metonymically connected to time).
The first chapter describes the subject, hypotheses and goals of the dissertation, and
provides the description of the corpus. The second chapter lists the basic postulates of the
chosen theoretical approach, as well as all the reasons for selecting precisely the cognitivelinguistic approach. In addition, this chapter presents the current research dealing with the target
domain TIME, and the problem of complexity of the selected target domain, as well as the
proposal for the solution of the systematization of the source domains that are involved in its
concretization. The next six chapters represent the central part of the dissertation – analysis of
examples excerpted from the corpus of Serbian and English language. Source domains are
organized as a sequence that follows the chaining of meanings, i.e. branching and creating new
meanings. Orientational metaphors were examined first – the vertical and horizontal
organization of time, and the domains of CONTAINMENT and MOVEMENT arising from the
orientational metaphorization. Next two chapters deal with nonspatial metaphorization of time
– TIME IS AGENT and TIME IS A RESOURCE.
Finally, Chapter 9 summarizes the results and conclusions of the research, based on the
theoretical considerations of the cognitive-linguistic approach. It has been established that there
is a strong connection between semantics (meaning of the entire set arising during metaphorical
interpretations), lexicon (lexemes used in two languages), and the way in which the conceptual
metaphor is built. The way of interpreting metaphors provides insight into how speakers of two
languages perceive reality when it comes to the concept of TIME, and what mechanisms they
employ.
The results show that time is primarily conceptualized via spatial domains, in bot
Serbian and English language, and that those domains are interconnected and emerge from one
another. For the basis of metaphorical mapping of the examined domain we have taken
orientation metaphors and we have shown how other meanings are elaborated, but also
indicated that numerous overlapping between source domains can occur (e.g. MOVEMENT and
CONTAINMENT, CONTAINMENT and LANDSCAPE, etc.), which further confirms the complexity of
the abstract domain TIME. Apart from that, the analysis shows that there is a high degree of
similarity between Serbian and English language when it comes to: a) source domains
participating in the conceptualization of time, b) subordinate metaphors with respect to higherorder metaphors and c) linguistic means via which found mappings are realized.
The analysis points to high productivity of mappings between the domain TIME and
domains AGENT and RESOURCE, where Serbian and English language also exhibit almost
identical patterns of conceptualization. In both analyzed languages time and time intervals are
assigned human properties, ranging from general ones (productive half year, fierce future, kind
evening, etc./dvoličan život, hrabra prošlost, neproduktivno vreme, etc.), then concretizations
of conceptual metaphors most frequently listed in literature (TIME IS A DESTROYER, TIME IS A
HEALER, etc.), to those pertaining to the very physiological aspect of a living being (to give
birth, die, bleed, etc.). On the other hand, elaboration of the target domain RESOURCE in Serbian
and English language provides basis for lower-order metaphors which are parallel in both
examined languages (TIME IS A (VALUABLE) COMMODITY, TIME IS A PRODUCT, TIME IS A
BUILDING, TIME IS A NATURAL PHENOMENON, etc.)
This dissertation provides systematization of metaphorical mapping of the target domain
TIME, which, as one of the most abstract and most present aspect of human experience, and
about which it is impossible to talk (hence think) non-metaphorically, creates a complex
network of metaphoric chaining, within which overlapping of source domains is frequent. The
research confirms the validity of theoretical and methodological approach of cognitive
linguistics in examining and explaining the perception of abstract domains of human
experience. In order to draw conclusive conclusions concerning the universality of
metaphorization of time, further contrastive research needs to be conducted, within different unrelated languages, using the method of corpus analysis.
Authors Key words
VREME, teorija o konceptualnim metaforama, teorija konceptualne
integracije, semantika, srpski jezik, engleski jezik
Authors Key words
TIME, conceptual metaphor theory, conceptual integration theory, semantics,
Serbian language, English language
Classification
811.163.41'373.612.2:811.111'373.612.2(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Predmet ove disertacije jeste ispitivanje metaforičkih konkretizacija ciljnog
domena VREME u srpskom i engleskom jeziku, te ulančavanja značenja i povezanosti izvornih domena i njihove međusobne uslovljenosti pri konceptualizaciji vremenskih pojmova. Teorijski okvir istraživanja jeste kognitivna lingvistika, dok je
metodološki okvir istraživanja analiza korpusa i kontrastivna analiza. Predmet
analize jesu metaforički izrazi koji sadrže lekseme vreme, odnosno time, kao i druge
lekseme iz datih semantičkih polja (minut, dan, mesec, godina, nazivi praznika i
godišnjih doba, decenija, vek i sl., odnosno second, moment, day, month, year, seasons i
druge lekseme koje stoje u metonimijskoj vezi sa vremenom).
U prvom poglavlju opisani su predmet, hipoteze i ciljevi disertacije, i dat je
opis korpusa. U drugom poglavlju navedene su osnovne postavke odabranog teorijskog
pristupa, kao i razlozi za odabir upravo kognitivnolingvističkog pristupa. Osim
toga, detaljno su predstavljena dosadašnja istraživanja koja su za predmet imala ciljni
domen VREME, postavljen je problem kompleksnosti izabranog ciljnog domena, kao i
predlog rešenja sistematizacije izvornih domena koji učestvuju u njegovoj
konkretizaciji. Narednih šest poglavlja predstavljaju centralni deo disertacije –
analizu primera ekscerpiranih iz korpusa srpskog i engleskog jezika. Izvorni domeni
organizovani su kao sled koji prati ulančavanje značenja, odnosno grananje i stvaranje
novih značenja. Najpre su ispitane orijentacione metafore – vertikalna i
horizontalna organizacija vremena, te domeni SADRŽAVANjA i KRETANjA koji proizilaze
iz orijentacionih. Slede poglavlja koja se bave konceptualizacijom vremena koja ne
spadaju u razradu prostornih odnosa – VREME JE AGENS i VREME JE RESURS.
Na kraju, u devetom poglavlju predstavljeni su sumirani rezultati i zaključci
istraživanja, a na osnovu teorijskih postavki kognitivnolingvističkog pristupa.
Utvrđeno je postojanje jake veze između semantike (značenja celog skupa koje se ostvaruje
pri interpretaciji metaforičkog izraza), leksike (leksema koje se u dvama jezicima
upotrebljavaju) i načina na koji se konceptualna metafora gradi. Način
interpretiranja metafora pruža uvid u to kako govornici dvaju jezika percipiraju
stvarnost kada je u pitanju VREME, kao i koje mehanizme koriste.
Rezultati istraživanja pokazuju da se VREME u oba ispitivana jezika primarno
konceptualizuje uz pomoć prostornih izvornih domena, te da su ti domeni povezani
značenjski i da proizilaze jedan iz drugog. Za osnovu metaforičkog preslikavanja
ispitivanog ciljnog domena uzeli smo orijentacione metafore i pokazali kako dolazi
do razvijanja drugih značenja, ali i ukazali na brojna preklapanja izvornih domena (npr.
KRETANjE i SADRŽAVANjE, SADRŽAVANjE i PEJZAŽ i dr.), što dalje potvrđuje kompleksnost
apstraktnog domena VREME. Osim toga, analiza ukazuje na visok stepen sličnosti pri
konceptualizaciji vremena u srpskom i engleskom jeziku, i to kada su u pitanju: a)
izvorni domeni koji učestvuju u konceptualizaciji vremena; b) metafore nižeg reda u
odnosu na ispitivane nadređene pojmovne metafore i v) jezička sredstva kojima se
uočena mapiranja ostvaruju.
Analiza dodatno ukazuje i na visoku produktivnost mapiranja između domena
VREME i doména AGENS i RESURS, kada srpski i engleski jezik takođe pokazuju gotovo iste
šablone konceptualizacije. U oba ispitivana jezika vremenu i vremenskim
intervalima pripisuju se osobine ljudskog bića, počevši od onih opštih (dvoličan
život, hrabra prošlost, neproduktivno vreme i sl./productive half year, fierce future,
kind evening i dr.), preko konkretizacija pojmovnih metafora najčešće navođenih u
ranijim istraživanjima (VREME JE UNIŠTITELj, VREME JE IZLEČITELj i sl.) do onih koje
se odnose upravo na fiziološki aspekt živog bića (da rađa, umire, krvari i sl.). S
druge strane, elaboracija izvornog domena RESURS u srpskom i engleskom jeziku osnov
je za metafore nižeg reda, koje su iste u dva posmatrana jezika (VREME JE (VREDNA) ROBA,
VREME JE PROIZVOD, VREME JE GRAĐEVINA, VREME JE PRIRODNA POJAVA i dr.).
Uopšteno govoreći, u disertaciji je izvršena sistematizacija metaforičkog
mapiranja ciljnog domena VREME koji, kao jedan od najapstraktnijih i najprisutnijih
domena čovekovog iskustva, a o kojem nije moguće govoriti (samim tim ni misliti)
nemetaforički, tvori kompleksnu mrežu metaforičkog ulančavanja. U okviru ove
mreže ulančavanja neretko dolazi do preklapanja izvornih domena. Sprovedeno
istraživanje potvrđuje validnost teorijsko-metodološkog pristupa kognitivne
lingvistike u ispitivanju i objašnjavanju poimanja apstraktnih pojmova čovekovog
iskustva. U cilju dobijanja nedvosmislenih zaključaka o univerzalnosti poimanja
vremena, potrebno je sprovesti kontrastivna istraživanja u okviru više nesrodnih
jezika, i to metodom korpusne analize.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.