Title
Kulturološki i teološki aspekti braka u književnosti
Creator
Aničić, Slobodan, 1978-, 59672841
Copyright date
2019
Object Links
Select license
Autorstvo-Deliti pod istim uslovima 3.0 Srbija (CC BY-SA 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence i ako se prerada distribuira pod istom ili sličnom licencom. Ova licenca dozvoljava komercijalnu upotrebu dela i prerada. Slična je softverskim licencama, odnosno licencama otvorenog koda. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
D-3376
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 13.03.2020.
Other responsibilities
mentor
Bošković, Dragan, 1970-, 13421415
predsednik komisije
Nikolić, Časlav, 1983-, 13830759
član komisije
Maksimović, Goran, 1963-, 5536871
član komisije
Živković, Dušan, 1980-, 13509991
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Filološko-umetnički fakultet
Alternative title
Cultural and Theological Aspects of Marriage in Literature
Format
262 lista
Abstract (sr)
U radu Kulturološki i teološki aspekti braka u književnosti je naučnim metodama pretežno analitičkosintetičkog karaktera definisan književni status i funkcije braka polazeći od analize njegovih kulturoloških i teoloških aspekata kako su pripovjedani u djelima Sendala, Lava Tolstoja, Borisava
Stankovića, Miloša Crnjanskog i Meše Selimovića. Postoji
obimna literatura o izabranim djelima imenovanih autora koja se u
relevantnom dijelu pretežno bavi pitanjem identiteta kao i odnosa
društva i pojedinca.
Međutim, do danas je izostala obuhvatna studija kojom bi u kontekstu braka u književnosti bili sagledani ili definisani: interakcijski odnosi između kulturološkog i teološkog;
društvene i književne translacije teološkog u kulturološko,
kulturološki i teološki aspekti koji su uticali/utiču na
književnu percepciju pojma, sadržine i svrhe braka. Osim toga,
istraživanje je prošireno analizom teološkog značaja djeteta ali i
razloga za njegovu književnu depersonalizaciju i objektivizaciju;
odnosa između braka i identiteta sa kulturološkog i teološkog
aspekta; braka, hijerarhije i slobode; konceptaulističke
divergencije između književne slobodne želje i teološke slobode
od želje, književnog i teološkog erosa, književne i teološke
ljubavi.
U okviru diskusije o teološkim učenjima o pojmu i svrsi braka
ukazano je na moguće razloge umjetničke marginalizacije dijeteta,
ukazano je na ulogu seksualnosti i erosa ali je i odbačena
mogućnost teološki prihvatljivog redefinisanja braka. Analizom
dogmatskog utemeljenja teza o braku utvrđeno je da brak predstavlja
ponovno uspostavljanje prijepadnog jedinstva između dva pola koje
nastaje kroz ljubav. Ova Sveta Tajna isključuje egocentričnost
supružnika; ne negira identitetske i druge različitosti usljed
čega se prihvata dvostruka – duhovna i materijalna priroda
čovjekova ali se i ustanovljava „hrišćanski koncept
ravnopravnosti zasnovan na priznanju jednakočasnosti oba pola u
svom pozivu“ (Aničić 2015:109). Iz ovakvog poimanja odnosa između
polova, definisana je i bračna hijerarhija. Hrišćanski shvaćen
pojam ljubavi jeste svrha braka.
U književosti, brakovi su obilježeni okolnostima kao što je
klasna ili makar socijalna konverzija supružnika, za žene
najčešće nishodne putanje a koje zahtjevaju identiteske promjene i
samonegaciju. Takođe, brakovi u njiževnosti sadrže elemente
društveno-kulturološke i/ili moralno-teološke prestupnosti čak
i kada nedostaje motiv preljube. Što se tiče društvenokulturološkog i/ili moralno-teološkog vrednovanja, uočeno je da su navedeni kriterijumi distinktivne sadržine. Moguće je da se korijen književno poželjnog braka kao i distinktivnosti društveno-kulturološkog i/ili moralno-teološkog vrednovanja,
nalazi upravo u razkičitom shvatanju erosa, tj. njove funkcije
pružanja zadovoljstva. Ova prirodna funkcija erosa je u teologiji
priznata i prizvana na osvećenje, dok je od strane društva
sputavana raznim zabranama i ograničenjima.
Abstract (en)
In the thesis Cultural and Theological Aspects of Marriage in
Literature, I have predominantly used scientific methods that are of
the analytical-synthetic character in order to define the status and
functions of the marriage in the literature. When analyzing the cultural
and theological aspects of the marriage, I took into consideration works of
Sendal, Leo Tolstoy, Borisav Stankovic, Milos Crnjanski and Mesa
Selimovic. There is extensive literature on selected works, which in its
relevant part mainly discuss the issue of identity as well as the
relationship between societal norms and individual needs and desires.
However, we are still missing a comprehensive study about:
interaction and relations between the cultural and theological when
defining marriage; social and literary translations of theological into
cultural in the field of family norms and customs, cultural and theological
elements which influenced the literary perception of the concept of
marriage, and content and purpose of marriage itself. In addition, the
research was expanded with an analysis of the theological significance of
the child. The reasons for its literary depersonalization and objectification
were included as well as analysis of the relationship between marriage
and identity from a cultural and theological perspective; marriage,
hierarchy and freedom; the conceptualistic divergence between literary
freedom of desire and theological freedom from desire, literary and
theological Eros, literary and theological concept of love.
Discussion on the theological teachings on the concept and purpose of
marriage highlighted the possible reasons for the artistic marginalization
of the child, underlined the role of sexuality and Eros, but also rejected
the possibility of theologically acceptable redefinition of marriage. An
analysis of the dogmatic foundation of marriage elucidated that marriage
constituted the re-establishment of a divisive union between the two sexes
that arose through love. This Holy Secret precludes the egocentricity of
the spouse; it does not deny identity and other differences, which leads to
the acceptance of the dual - spiritual and material nature of human, but
also established a Christian concept of equality based on the recognition
of equal-honoring of both sexes in his vocation. From this understanding
of gender relations, the marital hierarchy is also defined. The Christian
notion of love is the purpose of marriage.
11
In literature, marriages are marked by circumstances such
as social conversions of a spouse (downstream for the woman), changes
of identity and self-denial. Likewise, marriages in literature contain
elements ofsocio-cultural and / or moral-theological transgression even
when the motive for adultery was omitted. With regard to socio-cultural
and / or moral-theological evaluation, it is noted that those two criteria are
of the distinctive content. It is possible that the root for this is precisely in the blatant understanding of Eros, i.e. its function of pleasure. This natural function of Eros has been recognized and called for sanctification in
theology, while it has been restrained by society through various
prohibitions and restrictions.
Authors Key words
brak, književnost, prestupnost,
kulturološki/teološki aspekti braka
Authors Key words
marriage, literature, transgression, cultural / theological
aspects of marriage
Classification
82.09:347.62:316.7(043.3)
82.09:2-555(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
U radu Kulturološki i teološki aspekti braka u književnosti je naučnim metodama pretežno analitičkosintetičkog karaktera definisan književni status i funkcije braka polazeći od analize njegovih kulturoloških i teoloških aspekata kako su pripovjedani u djelima Sendala, Lava Tolstoja, Borisava
Stankovića, Miloša Crnjanskog i Meše Selimovića. Postoji
obimna literatura o izabranim djelima imenovanih autora koja se u
relevantnom dijelu pretežno bavi pitanjem identiteta kao i odnosa
društva i pojedinca.
Međutim, do danas je izostala obuhvatna studija kojom bi u kontekstu braka u književnosti bili sagledani ili definisani: interakcijski odnosi između kulturološkog i teološkog;
društvene i književne translacije teološkog u kulturološko,
kulturološki i teološki aspekti koji su uticali/utiču na
književnu percepciju pojma, sadržine i svrhe braka. Osim toga,
istraživanje je prošireno analizom teološkog značaja djeteta ali i
razloga za njegovu književnu depersonalizaciju i objektivizaciju;
odnosa između braka i identiteta sa kulturološkog i teološkog
aspekta; braka, hijerarhije i slobode; konceptaulističke
divergencije između književne slobodne želje i teološke slobode
od želje, književnog i teološkog erosa, književne i teološke
ljubavi.
U okviru diskusije o teološkim učenjima o pojmu i svrsi braka
ukazano je na moguće razloge umjetničke marginalizacije dijeteta,
ukazano je na ulogu seksualnosti i erosa ali je i odbačena
mogućnost teološki prihvatljivog redefinisanja braka. Analizom
dogmatskog utemeljenja teza o braku utvrđeno je da brak predstavlja
ponovno uspostavljanje prijepadnog jedinstva između dva pola koje
nastaje kroz ljubav. Ova Sveta Tajna isključuje egocentričnost
supružnika; ne negira identitetske i druge različitosti usljed
čega se prihvata dvostruka – duhovna i materijalna priroda
čovjekova ali se i ustanovljava „hrišćanski koncept
ravnopravnosti zasnovan na priznanju jednakočasnosti oba pola u
svom pozivu“ (Aničić 2015:109). Iz ovakvog poimanja odnosa između
polova, definisana je i bračna hijerarhija. Hrišćanski shvaćen
pojam ljubavi jeste svrha braka.
U književosti, brakovi su obilježeni okolnostima kao što je
klasna ili makar socijalna konverzija supružnika, za žene
najčešće nishodne putanje a koje zahtjevaju identiteske promjene i
samonegaciju. Takođe, brakovi u njiževnosti sadrže elemente
društveno-kulturološke i/ili moralno-teološke prestupnosti čak
i kada nedostaje motiv preljube. Što se tiče društvenokulturološkog i/ili moralno-teološkog vrednovanja, uočeno je da su navedeni kriterijumi distinktivne sadržine. Moguće je da se korijen književno poželjnog braka kao i distinktivnosti društveno-kulturološkog i/ili moralno-teološkog vrednovanja,
nalazi upravo u razkičitom shvatanju erosa, tj. njove funkcije
pružanja zadovoljstva. Ova prirodna funkcija erosa je u teologiji
priznata i prizvana na osvećenje, dok je od strane društva
sputavana raznim zabranama i ograničenjima.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.