Title
Sociomedicinski aspekti depresivnosti kod starih u kontekstu savremenih demografskih i društveno-ekonomoskih odnosa
Creator
Gajović, Gordana, 1975-, 2760551
Copyright date
2020
Object Links
Select license
Autorstvo 3.0 Srbija (CC BY 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence, čak i u komercijalne svrhe. Ovo je najslobodnija od svih licenci. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
D-3365
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 24.09.2020.
Other responsibilities
mentor
Radević, Svetlana, 1980-, 8248679
predsednik komisije
Radovanović, Snežana, 1971-, 13588583
član komisije
Rančić, Nemanja, 1984-, 8552807
član komisije
Janjić, Vladimir, 1971-, 13585767
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Fakultet medicinskih nauka
Alternative title
Sociomedical aspects of depression in the elderly in the contex of contemporary demographic and socio-economic relations
Format
102 lista
Abstract (sr)
Uvod: Depresija je najčešći mentalni poremećaj kod osoba starije životne dobi sa ozbiljnim posledicama za pojedince, porodice i društvo u celini. Depresivni
poremećaji u ovoj populaciji značajno narušavaju kvalitet života, fizičke,
kognitivne i socijalne funkcije obolele osobe, povećavaju morbiditet i
onesposobljenost, uzrokuju značajne socijalne i ekonomske posledice, pri čemu su u
većoj meri pogođene osobe ženskog pola i nižeg socioekonomskog statusa. Depresija
je takođe nezavisni prediktor mortaliteta i predstavlja vodeći uzrok samoubistava
kod starih osoba.
Cilj: Studija se bavi ispitivanjem učestalosti simptoma depresivnosti u populaciji
stanovništva Srbije starosti 65 i više godina kao i ispitivanje povezanosti
demografskih, socio-ekonomskih faktora i karakteristika zdravstvenog stanja sa
prisustvom depresivnih simptoma.
Materijal i metod: Istraživanje je urađeno po tipu studije preseka, masovnim
anketiranjem slučajnog, reprezentativnog stratifikovanog dvoetapnog uzorka
stanovništva Srbije 2013. godine, koje je realizovalo Ministarstva zdravlja
Republike Srbije. Ciljnu populaciju je činilo ukupno 3540 ispitanika starosti 65 i
više godina.
Rezultati: Rezultati istraživanja ukazuju da postoji visoka prevalencija depresije
kod starih. Na osnovu vrednosti PHQ-8 skora, ukupno 10% stanovništva Srbije
starosti 65 i više godina je imalo depresivnu epizodu, dok je njih 17,5% imalo blage
depresivne simptome. Posmatrano u odnosu na kategorije depresije, najveći broj
starog stanovništva je imalo umerenu depresiju (5,8%), zatim sledi umereno teška
depresija (2,6%), dok je najmanji procenat ispitanika imao tešku depresivnu epizodu
(1,6%). Prevalencija depresije kontinuirano se povećava starošću, pa je prevalencija
najveća u starosnoj grupi 85 i više godina (23,0%), kod osoba ženskog pola (12,7%),
među osobama koje nikada nisu bile u braku ili vanbračnoj zajednici (18,6%), u
vangradskim naseljima (12,5%), među osobama sa najnižim obrazovanjem (13,4%) i među
najsiromašnijima (14,1%).
Sve ispitivane demografske i socio-ekonomske varijable su se pokazale kao značajni
prediktori prisustva depresije kod starijeg stanovništva. Veću verovatnoću da imaju
depresiju imaju osobe ženskog pola (OR=1,67), osobe starosti 85 i više godina
(OR=1,73), osobe koje nisu u braku (OR=2,023), sa najnižim nivoom obrazovanja
(OR=2,41), nesposobne za rad (OR=4,2) i koje prema indeksu blagostanja pripadaju
siromašnom sloju stanovništva (OR=1,61).
Abstract (en)
Background: Depression is the most common mental disorder in the elderly with serious consequences for individuals, families and society as a whole. Depressive disorders in this population significantly impair quality of life, physical, cognitive and social functions of the diseased person, increase morbidity and disability, causing significant social and economic
consequences, with females and persones of lower socioeconomic status affected in a greater
extent. Depression is also an independent predictor of mortality and represents the leading
cause of suicide in the elderly people.
Aim: The study examines the prevalence of depression in the population of Serbia's elderly
people, aged 65 and older, as well as the connectivity of demographic, socio-economic factors
and health status characteristics, with the presence of depressive symptoms.
Methods: The survey was conducted by the cross-sectional study type, using the mass
interviewing of a random, representative, two phases stratified sample of the population of
Serbia in 2013, which was implemented by the Ministry of Health of the Republic of Serbia.
The target population consisted in a total of 3540 respondents aged 65 years and older.
Results: The results suggest that there is a high prevalence of depression in the elderly. Based
on the value of the PHQ-8 score, a total of 10% of Serbia's population, aged 65 and older, had
a depressive episode, while 17.5% of them had mild depressive symptoms. Considered in a
relation to the category of depression, most of the elderly population had moderate depression
(5.8%), followed by moderately severe depression (2.6%), while the lowest percentage of
subjects had a major depressive episode (1.6%). The prevalence of depression is continuously
increasing with the age, so the prevalence is the highest in the age group of 85 years and older
(23.0%) in females (12.7%), among people who have never been married or cohabiting (18,
6%), in rural areas (12.5%) among those with the lowest level of education (13.4%) and
among the poorest (14.1%).
All tested demographic and socio-economic variables proved to be significant predictors of
the presence of depression in the elderly population. More likely to have depression are
females (OR = 1.67), persons aged 85 or older (OR = 1.73), persons who are not married (OR
= 2.023), those with the lowest level of education (OR = 2 , 41), those unable to work (OR =
4.2) and those who belong to the poorest population according to the index of well-being
(OR = 1.61).
Authors Key words
depresija, starenje stanovništva, zdravstveni status.
Authors Key words
depression, population aging, health status.
Classification
616-084:613.86-053.9(497.11)"2013"(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Uvod: Depresija je najčešći mentalni poremećaj kod osoba starije životne dobi sa ozbiljnim posledicama za pojedince, porodice i društvo u celini. Depresivni
poremećaji u ovoj populaciji značajno narušavaju kvalitet života, fizičke,
kognitivne i socijalne funkcije obolele osobe, povećavaju morbiditet i
onesposobljenost, uzrokuju značajne socijalne i ekonomske posledice, pri čemu su u
većoj meri pogođene osobe ženskog pola i nižeg socioekonomskog statusa. Depresija
je takođe nezavisni prediktor mortaliteta i predstavlja vodeći uzrok samoubistava
kod starih osoba.
Cilj: Studija se bavi ispitivanjem učestalosti simptoma depresivnosti u populaciji
stanovništva Srbije starosti 65 i više godina kao i ispitivanje povezanosti
demografskih, socio-ekonomskih faktora i karakteristika zdravstvenog stanja sa
prisustvom depresivnih simptoma.
Materijal i metod: Istraživanje je urađeno po tipu studije preseka, masovnim
anketiranjem slučajnog, reprezentativnog stratifikovanog dvoetapnog uzorka
stanovništva Srbije 2013. godine, koje je realizovalo Ministarstva zdravlja
Republike Srbije. Ciljnu populaciju je činilo ukupno 3540 ispitanika starosti 65 i
više godina.
Rezultati: Rezultati istraživanja ukazuju da postoji visoka prevalencija depresije
kod starih. Na osnovu vrednosti PHQ-8 skora, ukupno 10% stanovništva Srbije
starosti 65 i više godina je imalo depresivnu epizodu, dok je njih 17,5% imalo blage
depresivne simptome. Posmatrano u odnosu na kategorije depresije, najveći broj
starog stanovništva je imalo umerenu depresiju (5,8%), zatim sledi umereno teška
depresija (2,6%), dok je najmanji procenat ispitanika imao tešku depresivnu epizodu
(1,6%). Prevalencija depresije kontinuirano se povećava starošću, pa je prevalencija
najveća u starosnoj grupi 85 i više godina (23,0%), kod osoba ženskog pola (12,7%),
među osobama koje nikada nisu bile u braku ili vanbračnoj zajednici (18,6%), u
vangradskim naseljima (12,5%), među osobama sa najnižim obrazovanjem (13,4%) i među
najsiromašnijima (14,1%).
Sve ispitivane demografske i socio-ekonomske varijable su se pokazale kao značajni
prediktori prisustva depresije kod starijeg stanovništva. Veću verovatnoću da imaju
depresiju imaju osobe ženskog pola (OR=1,67), osobe starosti 85 i više godina
(OR=1,73), osobe koje nisu u braku (OR=2,023), sa najnižim nivoom obrazovanja
(OR=2,41), nesposobne za rad (OR=4,2) i koje prema indeksu blagostanja pripadaju
siromašnom sloju stanovništva (OR=1,61).
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.