Title
Uticaj edukacije bolesnica sa karcinomom dojke tokom primene antineoplastične terapije na anksioznost, depresivnost i stres
Creator
Tadić, Dušanka, 1975-, 9903207
Copyright date
2020
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
D-3351
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 29.07.2020.
Other responsibilities
mentor
Janjić, Vladimir, 1971-, 13585767
predsednik komisije
Milovanović, Dragan, 1967-, 13570919
član komisije
Đonović, Nela, 1968-, 13584743
član komisije
Milovanović, Srđan, 1967-, 12743783
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Fakultet medicinskih nauka
Alternative title
The impact of education of breast cancer patients during the use of antineoplastic
therapy on anxiety, depression and stress
Format
170 listova
Abstract (sr)
Uvod: Karcinom je kompleksno oboljenje sa visokim rizikom za nastanak
komorbiditeta, uključujući i mentalne poremećaje, i značajan je javnozdravstveni problem na globalnom nivou. Oboleli od karcinoma, posebno u toku lečenja, imaju povećan rizik za razvoj mentalnih poremećaja u poređenju sa osobama koje su izlečene
ili nemaju dijagnozu karcinoma. Savremena epidemiološka istraživanja su
pokazala da, u proseku, 1/3 obolelih od karcinoma na hospitalnom lečenju ima neki
mentalni poremećaj koji zahteva dalju pažnju i adekvatan tretman. Klinička procena
i praćenje obolelih od karcinoma sa mentalnim poremećajima zahteva sistematski
pristup i pružanje psihoonkoloških intervencija, uključujući i specifičnu
edukaciju bolesnika od strane zdravstvenih radnika. To je od velikog značaja za
bolesnike na peroralnoj hemioterapiji, s obzirom na činjenicu da mentalni
poremećaji imaju negativan uticaj na komplijantnost/adherentnost bolesnika i
ishode njihovog lečenja. Iz tog razloga, postoji potreba za identifikacijom najbolje
prakse u ovoj oblasti.
Ciljevi ovog istraživanja su bili da se proceni uticaj strukturisane
edukacije bolesnica sa karcinomom dojke na peroralnoj antineoplastičnoj terapiji
na anksioznost, depresivnost i stres, da se utvrdi prisustvo anksioznosti,
depresivnosti i stresa pre početka hemioterapije (edukacije) i u toku terapije
(jedna i tri nedelje nakon edukacije), kao i da se utvrdi njihova povezanost sa
sociodemografskim karakteristikama bolesnica.
Bolesnici i metode: U istraživanje je uključeno 142 bolesnice sa
karcinomom dojke koje se primale peroralnu antineoplastičnu terapiju
(kapecitabin) u Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije u 2016. i 2017. godini.
Bolesnice su randomizovane u dve studijske grupe: eksperimentalna grupa je imala
dodatnu, individualnu, strukturisanu, specifičnu edukaciju, pre hemioterapije,
prema srpskoj verziji priručnika Multinacionalne asocijacije za suportivnu
terapiju karcinoma (Multinational Association of Supportive Care in Cancer-MASCC) za
edukaciju bolesnika na oralnoj antineoplastičnoj terapiji (Oral Agent Teaching
Tool-OATT)-MOATT V1.0, a kontrolna grupa je imala uobičajenu, standardnu
edukaciju. Bolesnice su praćene 3 nedelje, u toku prvog ciklusa hemioterapije.
Korišćena su dva instrumenta za prikupljanje podataka: posebno kreiran, za potrebe
ovog istraživanja, sociodemografski upitnik i srpska verzija DASS-21 skale(Depression Anxiety Stress Scales-DASS-21) za samoprocenu simptoma depresivnosti,
anksioznosti i stresa.
Rezultati: Pre početka hemioterapije kapecitabinom i edukacije, bolesnice
sa karcinomom dojke su imale simptome depresivnosti (29.58%), anksioznosti
(35.92%) i stresa (21.13%), najviše blage i umerene. Ovi simptomi su se smanjili u
celoj grupi bolesnica posle prve i treće nedelje od edukacije, sa značajnom razlikom
u promeni statusa skora depresivnosti i anksioznosti. Depresivnost, anksioznost
i stres značajno su se smanjili u eksperimentalnoj grupi bolesnica od inicijalnog
merenja (pre edukacije) do merenja nakon prve i nakon treće nedelje od edukacije, u
odnosu na kontrolnu grupu bolesnica. Konstatovana je i značajna povezanost
anksioznosti, i/ili depresivnosti, i/ili stresa i životnog doba bolesnica,
njihovog nivoa obrazovanja, radnog, bračnog i statusa roditeljstva, samoće,
materijalnog stanja, porodičnih odnosa, podrške supruga, kontakata sa rođacima i
prijateljima, kao i organizovanja slobodnog vremena.
Zaključci: Strukturisana edukacija ima značajan uticaj na smanjenje
simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa kod bolesnica sa karcinomom dojke
na peroralnoj antineoplastičnoj terapiji. Rutinska klinička procena simptoma
depresivnosti, anksioznosti i stresa kod obolelih od karcinoma dojke poželjna je
na početku i u toku hemioterapijskog tretmana. Značajna je identifikacija
bolesnica kojima je potrebno dalje stručno praćenje i psihoedukativna podrška.
Organizovana, strukturisana, individualna edukacija može imati i
javnozdravstveni značaj kroz uvođenje strukturisane edukacije obolelih od
karcinoma dojke kao standardne intervencije i posebne zdravstvene usluge, a koja
utiče na kvalitet zdravstvene zaštite, bezbednost bolesnika i jačanje zdravstvenog
sistema u celini.
Abstract (en)
Introduction: Cancer is a complex disease with a high risk of developing comorbidities, including mental disorders, and is a significant public health problem globally.
Cancer patients, especially those who are undergoing treatment, have an elevated risk of
developing mental disorders compared to cancer survivors and persons without cancer.
Contemporary epidemiological studies showed that, on average, 1/3 of the cancer patients in hospitals develop some mental disorders which requires further attention and adequate treatment. Clinical assesment and follow up of cancer patients with mental disorders needs a sistematic approach and providing psycho-oncological interventions, including specific
patient education by healthcare professionals as well. It is of major importance for patients receiving oral chemotherapy due to the fact that mental disorders have a negative impact on
patients compliance/adherence and treatment outcomes. Thus, there is a need for
identification the best practice in this area.
The aims of this study were to assess the impact of structured education of breast
cancer patients receiving oral antineoplastic therapy on anxiety, depression and stress, to
identify the presence of anxiety, depression and stress before the start of chemotherapy
(education) and during treatment (one and three weeks after education), as well as to
determine their association with sociodemographic characteristics of the patients.
Patients and methods: The study included 142 breast cancer patients who were
receiving oral antineoplastic therapy (capecitabine) at the Institute of Oncology and
Radiology of Serbia in 2016 and 2017. Patients were randomized into two study groups:
experimental group had additional individual, structured, specific education, before
chemotherapy, by using a Serbian version of the Multinational Association of Supportive
Care in Cancer (MASCC) Oral Agent Teaching Tool (MOATT V1.0) and the control group
had usual, standard education. Patients were followed up for 3 weeks, during their first
chemotherapy cycle. Two instruments were used for data collection: specifically designed,
for the purpose of this study, sociodemographic questionnaire and the Serbian version of the
Depression Anxiety Stress Scales-21 (DASS 21), self-report questionnaire for depression,
anxiety and stress symptoms assessment.
Results: Before starting capecitabine chemotherapy and education, breast cancer
patients had symptoms of depression (29.58%), anxiety (35.92%) and stress (21.13%),
mostly mild and moderate. These symptoms were decreased in the whole group of patients
after the first and the third week from education, with significant difference in the status ofdepression and anxiety. Depression, anxiety and stress were decreased significantly in the
experimental group of patients from the initial measurement (before education) to the oneweek and three-week follow-up measurements after education, comparing to the control
group of patients. A significant association of anxiety and/or depression and/or stress and
age of patients, their level of education, employment, marital and parenthood status,
loneliness, economic status, family relationships, support from husband, contacts with
relatives and friends, as well as the organization of free-time was found.
Conclusions: Structured education has a significant impact on decreasing
depression, anxiety and stress symptoms of breast cancer patients receiving oral
antineoplastic therapy. Routine clinical assessment of depression, anxiety and stress in
patients suffering from breast cancer is desirable at the beginning and during a chemotherapy
treatment. Identification of patients who need further professional monitoring and psychoeducational support is important. Organized, structured, individual education can have a
public health importance through the introduction of structured education of breast cancer
patients as standard intervention and specific health service, which have an impact on the
quality of the health care, patient safety and strengthening the entire health system.
Authors Key words
edukacija bolesnika, karcinom dojke,
antineoplastična terapija, anksioznost, depresivnost i stres
Authors Key words
patient education, breast cancer, antineoplastic therapy, anxiety,
depression and stress
Classification
618.19-006.6-08:616.89(043.3);
616-084(043.3)
Subject
Karcinom dojke - Antineoplastici - Mentalni poremećaji
Type
Tekst
Abstract (sr)
Uvod: Karcinom je kompleksno oboljenje sa visokim rizikom za nastanak
komorbiditeta, uključujući i mentalne poremećaje, i značajan je javnozdravstveni problem na globalnom nivou. Oboleli od karcinoma, posebno u toku lečenja, imaju povećan rizik za razvoj mentalnih poremećaja u poređenju sa osobama koje su izlečene
ili nemaju dijagnozu karcinoma. Savremena epidemiološka istraživanja su
pokazala da, u proseku, 1/3 obolelih od karcinoma na hospitalnom lečenju ima neki
mentalni poremećaj koji zahteva dalju pažnju i adekvatan tretman. Klinička procena
i praćenje obolelih od karcinoma sa mentalnim poremećajima zahteva sistematski
pristup i pružanje psihoonkoloških intervencija, uključujući i specifičnu
edukaciju bolesnika od strane zdravstvenih radnika. To je od velikog značaja za
bolesnike na peroralnoj hemioterapiji, s obzirom na činjenicu da mentalni
poremećaji imaju negativan uticaj na komplijantnost/adherentnost bolesnika i
ishode njihovog lečenja. Iz tog razloga, postoji potreba za identifikacijom najbolje
prakse u ovoj oblasti.
Ciljevi ovog istraživanja su bili da se proceni uticaj strukturisane
edukacije bolesnica sa karcinomom dojke na peroralnoj antineoplastičnoj terapiji
na anksioznost, depresivnost i stres, da se utvrdi prisustvo anksioznosti,
depresivnosti i stresa pre početka hemioterapije (edukacije) i u toku terapije
(jedna i tri nedelje nakon edukacije), kao i da se utvrdi njihova povezanost sa
sociodemografskim karakteristikama bolesnica.
Bolesnici i metode: U istraživanje je uključeno 142 bolesnice sa
karcinomom dojke koje se primale peroralnu antineoplastičnu terapiju
(kapecitabin) u Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije u 2016. i 2017. godini.
Bolesnice su randomizovane u dve studijske grupe: eksperimentalna grupa je imala
dodatnu, individualnu, strukturisanu, specifičnu edukaciju, pre hemioterapije,
prema srpskoj verziji priručnika Multinacionalne asocijacije za suportivnu
terapiju karcinoma (Multinational Association of Supportive Care in Cancer-MASCC) za
edukaciju bolesnika na oralnoj antineoplastičnoj terapiji (Oral Agent Teaching
Tool-OATT)-MOATT V1.0, a kontrolna grupa je imala uobičajenu, standardnu
edukaciju. Bolesnice su praćene 3 nedelje, u toku prvog ciklusa hemioterapije.
Korišćena su dva instrumenta za prikupljanje podataka: posebno kreiran, za potrebe
ovog istraživanja, sociodemografski upitnik i srpska verzija DASS-21 skale(Depression Anxiety Stress Scales-DASS-21) za samoprocenu simptoma depresivnosti,
anksioznosti i stresa.
Rezultati: Pre početka hemioterapije kapecitabinom i edukacije, bolesnice
sa karcinomom dojke su imale simptome depresivnosti (29.58%), anksioznosti
(35.92%) i stresa (21.13%), najviše blage i umerene. Ovi simptomi su se smanjili u
celoj grupi bolesnica posle prve i treće nedelje od edukacije, sa značajnom razlikom
u promeni statusa skora depresivnosti i anksioznosti. Depresivnost, anksioznost
i stres značajno su se smanjili u eksperimentalnoj grupi bolesnica od inicijalnog
merenja (pre edukacije) do merenja nakon prve i nakon treće nedelje od edukacije, u
odnosu na kontrolnu grupu bolesnica. Konstatovana je i značajna povezanost
anksioznosti, i/ili depresivnosti, i/ili stresa i životnog doba bolesnica,
njihovog nivoa obrazovanja, radnog, bračnog i statusa roditeljstva, samoće,
materijalnog stanja, porodičnih odnosa, podrške supruga, kontakata sa rođacima i
prijateljima, kao i organizovanja slobodnog vremena.
Zaključci: Strukturisana edukacija ima značajan uticaj na smanjenje
simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa kod bolesnica sa karcinomom dojke
na peroralnoj antineoplastičnoj terapiji. Rutinska klinička procena simptoma
depresivnosti, anksioznosti i stresa kod obolelih od karcinoma dojke poželjna je
na početku i u toku hemioterapijskog tretmana. Značajna je identifikacija
bolesnica kojima je potrebno dalje stručno praćenje i psihoedukativna podrška.
Organizovana, strukturisana, individualna edukacija može imati i
javnozdravstveni značaj kroz uvođenje strukturisane edukacije obolelih od
karcinoma dojke kao standardne intervencije i posebne zdravstvene usluge, a koja
utiče na kvalitet zdravstvene zaštite, bezbednost bolesnika i jačanje zdravstvenog
sistema u celini.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.