Title
Analiza faktora rizika za nastanak nepoželjnih interakcija lekova kod pacijenata u neurološkoj jedinici intenzivne nege
Creator
Aleksić, Dejan, 1987-, 34824807
Copyright date
2020
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
D-3350
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 29.07.2020.
Other responsibilities
mentor
Stefanović, Srđan, 1974-, 9568615
predsednik komisije
Tončev, Gordana, 1956-, 13581415
član komisije
Janković, Slobodan, 1961-, 13565031
član komisije
Dinčić, Evica, 1964-, 23132519
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Fakultet medicinskih nauka
Alternative title
Risk factor analysis for adverse drug-drug interactions in patients in a
neurological intensive care unit
Format
180 listova
Abstract (sr)
Uvod: Klinički relevantne potencijalne interakcije lekova (PIL) smatraju se neželjenim reakcijama na lek koje se mogu sprečiti. Cilj ove disertacije bio je da utvrdi učestalost PIL kod pacijenata sa akutnim moždanim udarom (AMU) i istraži faktore rizika, odnosno protektivne faktore koji imaju značajan uticaj na pojavu kontraindikovanih PIL.
Materijal i metod: Sprovedena je opservaciona retrospektivna studija sa usađenom case-control
studijom među pacijentima koji su lečeni od AMU u neurološkoj jedinici intenzivne nege
(NJIN). PIL su identifikovane korišćenjem Micromedex® softvera. Na osnovu postojanja ili
nepostojanja kontraindikovanih PIL, učesnici su podeljeni u grupu slučajeva i kontrolnu grupu
u sve tri različite studijske populacije (akutni ishemijski moždani udar (AIMU),
intracerebralna hemoragija (ICH) i subarahnoidalna hemoragija (SAH). Sprovedene su i dve
kvalitativne metode: intervju metodom fokus grupe i delfi proces.
Rezultati: Ukupno je analizirano 832 pacijenta. Svi pacijenti sa AIMU su bili izloženi
najmanje jednoj PIL, dok je učestalost identične pojave zabeležena kod 98,2% pacijenata sa ICH,
odnosno kod 92,3% sa SAH. Aspirin, diklofenak i varfarin bili su najčešći lekovi uključeni
u PIL. Ceftriakson/soli kalcijuma, ketorolak/aspirin i metoklopramid/risperidon bile su
najčešće kontraindikovane PIL. Broj lekova (OR = 1,20, 95% CI 1,12-1,29) i primena
antipsihotika (najčešće risperidona) (OR = 3,01, 95% CI 1,59-5,71) u terapiji značajno je
povećala verovatnoću PIL kod AIMU, a broj farmakološko-hemijskih podgrupa (OR = 1,19, 95%
CI 1,05-1,35), i primena antikoagulantne terapije (niskomolekularni heparin i varfarin) (OR =
7,40, CI
1,12-48,96) kod pacijenata sa ICH. Intervju metodom fokus grupe je pokazao da je rešenje za
slabo poznavanje problema PIL kod neurologa kontinuirana medicinska edukacija svih aktera
koji učestvuju u propisivanju terapije i o online identifikatorima za PIL i njihovo rutinsko
korišćenje kod pacijenata sa AMU. Stručnjaci u delfi procesu su se složili da je potrebno
definisati preporuke u vidu vodiča medicine zasnovane na dokazima o PIL kod obolelih od
AMU.
Abstract (en)
Introduction: Clinically relevant potential drug-drug interactions (pDDI) are considered to be preventable adverse drug reactions (ADR). The aim of this study was to determine the incidence of pDDI in patients with stroke and to investigate significant risk factors associated with the occurrence of
contraindicated pDDI.
Material and method: This observational retrospective cohort and nested case-control study was carried out among patients treated for stroke in the Neurological Intensive Care Unit (NICU). pDDIs were
identified using Micromedex® software. Based on the presence or absence of contraindicated pDDI, participants were divided into cases and controls group in all three different study populations (acute
ischemic stroke (AIS), intracerebral hemorrhage (ICH) and subarachnoid hemorrhage (SAH)). Two
qualitative methods were also implemented: focus group and delphi process.
Results: A total of 832 patients were analyzed. All study patients with AIS were exposed to at least one
pDDI, while the incidence of identical occurrence was observed in 98.2% of patients with ICH and 92.3%
with SAH. Aspirin, diclofenac and warfarin were the most common drugs included in pDDI.
Ceftriaxone/calcium salts, ketorolac/aspirin, and metoclopramide/risperidone were identified as the most
commonly contraindicated pDDIs. The number of drugs (OR = 1,20, 95% CI 1,12-1,2) and the use of
antipsychotics (most risperidone) (O R= 3,01, 95% CI 1,59-5,71) in therapy significantly increased the
likelihood of contraindicated pDDI in AIS, and the number of pharmacological-chemical subgroups
(ОR = 1,19, 95% CI 1,05-1,35), and the use of anticoagulant therapy (low-molecular-weihgt heparin and
warfarin) (ОR = 7,40, 95% CI 1,12-48,96) in patients with ICH. A focus group interview showed that
addressing the poor knowledge of neurologists about pDDIs and utility of drug interaction software
required the implementation of continuing medical education programs with the involvement of all
healthcare professionals involved in prescribing therapy, as well as the routine use of online available
tools for checking pDDIS in clinical practice. The experts in the delphi process agreed that it is necessary
to define recommendations in the form of a „evidence based“ medicine guideline on pDDI in patients
with stroke.
Conclusions: This research point out that patients with stroke are often exposed to pDDIs. Full
precautions from a prevention standpoint should be devoted to the addition of any new drug to therapy,
especially when neurologists decide to prescribe antipsychotics, such as risperidone in patients with AIS,
as well as anticoagulant therapy (low molecular weight heparin) and warfarin). in patients with ICH.
Focus group members agreed that introducing an electronic prescribing program into the NICU with an
alarm that warns about pDDIs while prescribing and introducing new drug would be one way to reduce
the incidence of pDDIs. Experts from the delphi process have reached a consensus in defining the
recommendation/guidelines of evidence based medicine of pDDIs in patients with AIS.
Authors Key words
online identifikatori, Micromedex,
potencijalne interakcije lekova,
akutni moždani udar, faktori
rizika, risperidon
Authors Key words
online checkers, Micromedex, potential drugdrug interactions, stroke, risk factors,
risperidone
Classification
616.831-005.1-085(043.3)
Subject
Moždani udar - Lečenje - Doktorske disertacije
Type
Tekst
Abstract (sr)
Uvod: Klinički relevantne potencijalne interakcije lekova (PIL) smatraju se neželjenim reakcijama na lek koje se mogu sprečiti. Cilj ove disertacije bio je da utvrdi učestalost PIL kod pacijenata sa akutnim moždanim udarom (AMU) i istraži faktore rizika, odnosno protektivne faktore koji imaju značajan uticaj na pojavu kontraindikovanih PIL.
Materijal i metod: Sprovedena je opservaciona retrospektivna studija sa usađenom case-control
studijom među pacijentima koji su lečeni od AMU u neurološkoj jedinici intenzivne nege
(NJIN). PIL su identifikovane korišćenjem Micromedex® softvera. Na osnovu postojanja ili
nepostojanja kontraindikovanih PIL, učesnici su podeljeni u grupu slučajeva i kontrolnu grupu
u sve tri različite studijske populacije (akutni ishemijski moždani udar (AIMU),
intracerebralna hemoragija (ICH) i subarahnoidalna hemoragija (SAH). Sprovedene su i dve
kvalitativne metode: intervju metodom fokus grupe i delfi proces.
Rezultati: Ukupno je analizirano 832 pacijenta. Svi pacijenti sa AIMU su bili izloženi
najmanje jednoj PIL, dok je učestalost identične pojave zabeležena kod 98,2% pacijenata sa ICH,
odnosno kod 92,3% sa SAH. Aspirin, diklofenak i varfarin bili su najčešći lekovi uključeni
u PIL. Ceftriakson/soli kalcijuma, ketorolak/aspirin i metoklopramid/risperidon bile su
najčešće kontraindikovane PIL. Broj lekova (OR = 1,20, 95% CI 1,12-1,29) i primena
antipsihotika (najčešće risperidona) (OR = 3,01, 95% CI 1,59-5,71) u terapiji značajno je
povećala verovatnoću PIL kod AIMU, a broj farmakološko-hemijskih podgrupa (OR = 1,19, 95%
CI 1,05-1,35), i primena antikoagulantne terapije (niskomolekularni heparin i varfarin) (OR =
7,40, CI
1,12-48,96) kod pacijenata sa ICH. Intervju metodom fokus grupe je pokazao da je rešenje za
slabo poznavanje problema PIL kod neurologa kontinuirana medicinska edukacija svih aktera
koji učestvuju u propisivanju terapije i o online identifikatorima za PIL i njihovo rutinsko
korišćenje kod pacijenata sa AMU. Stručnjaci u delfi procesu su se složili da je potrebno
definisati preporuke u vidu vodiča medicine zasnovane na dokazima o PIL kod obolelih od
AMU.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.