Title
Hermeneutika Hansa-Georga Gadamera i nemačka književnost 19. veka
Creator
Jovanović, Miloš, 1985-, 13870695
Copyright date
2019
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
D-3333
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 02.11.2019.
Other responsibilities
mentor
Vukčević, Miodrag, 1971-, 10985575
predsednik komisije
Kvas, Kornelije, 1970-, 12802663
član komisije
Knežević, Jelena, 1977-, 15250023
član komisije
Nikolić, Časlav, 1983-, 13830759
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Filološko-umetnički fakultet
Alternative title
Hermeneutics of Hans-Georg Gadamer and German Literature of the 19th Century
Format
582 lista
Abstract (sr)
Doktorska disertacija pod naslovom Hermeneutika Hansa-Georga Gadamera i nemačka književnost 19. veka za svoj glavni predmet ima filozofsku hermeneutiku Hansa-Georga Gadamera, kao i tumačenje nemačke književnosti 19. veka na primeru Getea i Helderlina na teorijskim osnovama Gadamerove hermeneutike i savremenih hermeneutičkih teorija.
Cilj rada je da pokaže šta i na koji način je kao jedna od glavnih delatno-povesnih
instanci uticalo na formiranje Gadamerovog misaonog puta, kao i njegovog celokupnog
hermeneutičkog zdanja. U disertaciji se isto tako razmatraju neki od osnovnih pojmova
humanističke tradicije na kojima Gadamer gradi svoje hermeneutičko zdanje, zatim
ontologija umetničkog dela i njene hermeneutičke implikacije, kao i mesto književnosti
u takvoj ontologiji umetnosti i hermeneutici. Pitanje o književnosti, povesti i jeziku je
centralno pitanje ove disertacije koje počinje pretresanjem predistorije Gadamerove i
novije i savremene hermeneutike, nastavlja se razmatranjem osnovnih hermeneutičkih
problema kao što su Hajdegerovo otkriće predstrukture razumevanja, princip povesti
delovanja i stapanje horizonata i završava se analizom delatno-povesne svesti i značaja
Hegelove i Platonove dijalektike za celinu Gadamerove hermeneutike i odgovorom na
centralno pitanje ove disertacije.
Završno poglavlje prvog dela disertacije posvećeno je filozofiji jezika u svetlu
Gadamerove hermeneutike, ne samo zbog Gadamerovog zasnivanja univerzalnosti
hermeneutike upravo u jeziku, već i zato što, prema našem shvatanju, jezik predstavlja
najžilaviji pojavni oblik autoriteta koji, ukoliko nije ekspliciran u preliminarnoj
fazi razumevanja, može da izvrši presudan, nesvesni uticaj na proces razumevanja i
tumačenja duhovno-istorijskih fenomena, posebno književnosti kao pre svega jezičke
umetnosti. Na kraju disertacije su zaključna razmatranja i spisak literature.
Abstract (en)
The doctoral thesis entitled Hermeneutics of Hans-Georg Gadamer and German Literature of the 19th Century has as its main subject the philosophical hermeneutics of Hans-Georg Gadamer, as well as interpreting German literature of the 19th century on example of Goethe and Hölderlin based on the philosophical hermeneutics of Gadamer and contemporary hermeneutical theories.
The purpose of the work is to show what and in which way as one of the main instances of „Wirkungsgeschichte“ influenced the formation of Gadamer’s way of thinking, as well as his entire hermeneutical edifice. The work also considers some of the basic terms of the tradition of humanities on which Gadamer builds his hermeneutical edifice, followed by the explication of ontology of work of art and its hermeneutical implications, as well as the place of literature in that ontology of art and hermeneutics. The question of literature, history and language is the central task of this doctoral work which begins with the explication of the prehistory of Gadamer’s new
and contemporary hermeneutics, continues with questioning of some basic hermeneutical
problems such as Heidegger’s discoveries of the prestructure of understanding, the principle of
impact history and the merging of horizonts, and ends with the analysis of consciousness of impact
history and the importance of Hegel’s and Plato’s dialectics for Gadamer’s hermeneutics in general
and the answer of the central question of this doctoral work.
The final chapter of the doctoral work first part is dedicated to the philosophy of language
in the light of Gadamer’s hermeneutics, not only because of Gadamer’s defining the universality
of hermeneutics in language, but also because, as we understand the issue, the language represents
the most resilient appearance form of authority, which, if unexplicated in the preliminary phase of
understanding, can decisively and unconceously impact the process of understanding and interpreting human-historical phenomena, especially literature as above all work of art made in language. The final chapter of the doctoral work consists of conclusions and list of used literature.
Authors Key words
filologija, filozofija, hermeneutika, razumevanje, tumačenje, nemačka
književnost 19. veka
Authors Key words
philology, philosophy, hermeneutics, understanding, interpreting, German literature
of the 19th century
Classification
14 Gadamer H. G.(043.3)
801.73:1(043.3)
821.112.2.09"18"
Type
Tekst
Abstract (sr)
Doktorska disertacija pod naslovom Hermeneutika Hansa-Georga Gadamera i nemačka književnost 19. veka za svoj glavni predmet ima filozofsku hermeneutiku Hansa-Georga Gadamera, kao i tumačenje nemačke književnosti 19. veka na primeru Getea i Helderlina na teorijskim osnovama Gadamerove hermeneutike i savremenih hermeneutičkih teorija.
Cilj rada je da pokaže šta i na koji način je kao jedna od glavnih delatno-povesnih
instanci uticalo na formiranje Gadamerovog misaonog puta, kao i njegovog celokupnog
hermeneutičkog zdanja. U disertaciji se isto tako razmatraju neki od osnovnih pojmova
humanističke tradicije na kojima Gadamer gradi svoje hermeneutičko zdanje, zatim
ontologija umetničkog dela i njene hermeneutičke implikacije, kao i mesto književnosti
u takvoj ontologiji umetnosti i hermeneutici. Pitanje o književnosti, povesti i jeziku je
centralno pitanje ove disertacije koje počinje pretresanjem predistorije Gadamerove i
novije i savremene hermeneutike, nastavlja se razmatranjem osnovnih hermeneutičkih
problema kao što su Hajdegerovo otkriće predstrukture razumevanja, princip povesti
delovanja i stapanje horizonata i završava se analizom delatno-povesne svesti i značaja
Hegelove i Platonove dijalektike za celinu Gadamerove hermeneutike i odgovorom na
centralno pitanje ove disertacije.
Završno poglavlje prvog dela disertacije posvećeno je filozofiji jezika u svetlu
Gadamerove hermeneutike, ne samo zbog Gadamerovog zasnivanja univerzalnosti
hermeneutike upravo u jeziku, već i zato što, prema našem shvatanju, jezik predstavlja
najžilaviji pojavni oblik autoriteta koji, ukoliko nije ekspliciran u preliminarnoj
fazi razumevanja, može da izvrši presudan, nesvesni uticaj na proces razumevanja i
tumačenja duhovno-istorijskih fenomena, posebno književnosti kao pre svega jezičke
umetnosti. Na kraju disertacije su zaključna razmatranja i spisak literature.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.