Title
Efekat gramatičkih i semantičkih karakteristika koordiniranih subjekata na slaganje glagola u rodu u srpskom jeziku
Creator
Mitić, Ivana, 1988-, 30693479
Copyright date
2019
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
D-3326
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 16.07.2019.
Other responsibilities
mentor
Arsenijević, Boban, 1974-, 34561127
predsednik komisije
Kovačević, Miloš, 1953-, 13110375
član komisije
Stanković, Branimir, 1977-, 9438055
član komisije
Vukić, Maja, 1973-2019, 10912871
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Filološko-umetnički fakultet
Alternative title
The effect of grammatical and semantic characteristics of coordinated subjects on verb gender agreement in the Serbian language
Format
336 listova
Abstract (sr)
U disertaciji se eksperimentalnom metodom ispituje uticaj gramatičkih
karakteristika koordiniranih konjunkata, kao što su vrednost gramatičkog roda,
vrednost gramatičkog broja, linearna i hijerarhijska bliskost, kao i semantičkih osobina poput osobina referencije, deljenje modifikatora, na slaganje glagola sa celim
koordiniranim subjektom (tzv. razrešeno slaganje), sa prvim konjunktom ili sa
poslednjim konjunktom. Cilj je da se dâ model procesiranja slaganja u srpskom jeziku,
ali i da se odgovori na značajna teorijska pitanja kao što su da li se slaganje dešava i
na interfejsu sa fonologijom, te kakva je međusobna uloga roda i broja u procesu
slaganja u srpskom jeziku. Cilj je i da se utvrdi koji faktori utiču na slaganje glagola u
rodu sa prvim članom koordiniranog subjekta, kao i da li srpski jezik podržava
hipotezu prema kojoj su rod i broj odvojeni i odvojeno učestvuju u procesu slaganja.
Kako rezultati sprovedenih produkcijskih eksperimenata i eksperimenata sa
sudovima gramatičnosti kojima se testira slaganje glagola sa koordiniranim
modifikovanim subjektom pokazuju, slaganje glagola u rodu sa poslednjim članom
konjunkcije najčešće je upotrebljen obrazac slaganja. Ovaj obrazac je značajno manje
produkovan za uslov u kome je prvi član koordiniranog subjekta modifikovan nego kada
je poslednji član modifikovan ili su oba člana modifikovana. Za prvi uslov slaganje
glagola u rodu sa prvim članom konjunkcije je značajno više produkovano nego za
preostala dva uslova. Kada je linearna distanca između prvog člana konjunkcije i
glagola minimizovana, umanjena je šansa da se glagol složi u rodu sa poslednjim članom
konjunkcije koji mu je linearno najbliži. Naši rezultati potvrđuju da je linearna
distanca faktor koji utiče ne samo na slaganje glagola sa poslednjim članom
konjunkcije, nego i na slaganje glagola u rodu sa prvim članom konjunkcije, kao i da
hijerarhijska i linearna distanca zajedno određuju izbor kontrolora slaganja u okviru
jedne gramatike.10
Rezultati produkcijskih eksperimenata i eksperimenata sa sudovima
gramatičnosti kojima se testira efekat sinkretizma na slaganje glagola u rodu
potvrđuju da je razrešeno slaganje značajnije umanjeno kada se glagol slaže sa
koordiniranim sinkretičnim subjektom mešovitog roda i broja nego kada se slaže sa
koordiniranim nesinkretičnim subjektom. Naši rezultati potvrđuju da sinkretizam
teži množinskoj interpretaciji, kao i da postoji manja šansa da se glagol složi u rodu
sa prvim članom koordiniranog subjekta koji je u množini, nego sa poslednjim članom.
Kada je množinski konjunkt na mestu poslednjeg člana konjunkcije, vrednost za broj biva
udružena sa efektima koji dolaze iz fonologije (efekat sinkretizma i efekat linearne
bliskosti), što jača linearno slaganje, pa je razrešeno slaganje značajnije umanjeno.
Rezultati idu u prilog hipotezi da se slaganje dešava i na interfejsu sa fonologijom.
U sprovedenom eksperimentalnom istraživanju potvrđena je pojava kombinovanog
slaganja na materijalu srpskog jezika, što je suprotno ranijim tvrdnjama Maretića
(1899), Korbeta (1983a), Boškovića (2009) za srpski jezik, te Marušiča i dr. (2015) za
slovenački jezik, a u skladu sa novijim istraživanjima Arsenijevića i Mitić (2016a) za
srpski jezik i Fuhsa i dr. (2015) za španski jezik. Obrazac kombinovanog slaganja, kao
obrazac u kome je je kontrolor za slaganje u rodu član ženskog roda u jednini, dok je
kontrolor za slaganje u broju u množini, potvrđuje da u srpskom jeziku postoje situacije
u kojima vrednost za rod može da prevagne u konkurenciji sa vrednošću za broj.
Rezultati idu u prilog hipotezi da su rod i broj u srpskom jeziku odvojeni, i da mogu odvojeno učestvovati u procesu slaganja.
Abstract (en)
This dissertation will use the experimental method to examine the influence of
grammatical characteristics of coordinated conjuncts, such as the value of grammatical gender, the value of grammatical number, linear and hierarchical distance, as well as semantic properties such as referential properties, division of modifiers, on the verb agreement with the
whole coordinated subject (i.e. resolved agreement), on the first conjunct agreement, or last
conjunct agreement. The aim is to give a model for processing agreement in the Serbian
language, but also to respond to significant theoretical questions such as whether agreement also
occurs in the interface with phonology, and what is the role of gender and number in the process
of agreement in the Serbian language. The aim is to also determine which factors influence the
verb gender agreement with the first member of the coordinated subject, as well as to determine
if the Serbian language supports the hypothesis according to which gender and number are
separate and they separately participate in the agreement process.
The results of the production experiments and acceptability judgments experiments
which test the verb agreement with the coordinated modified subject show that verb agreement
with the last conjunct is the most frequently used pattern of agreement. This pattern is
significantly less productive for the condition where the first member of the coordinated subject
is modified than when the last member is modified, or when both members are modified. For
that same condition, the first conjunct agreement is significantly more productive than for the
other two conditions. When the linear distance between the first conjunct and the verb is
minimized, that also reduces the chances of gender agreement of the verb with the last conjunct
which is linearly closest to it. Our results confirm that linear distance is a factor that affects not
only last conjunct agreement, but also the verb gender agreement with the first conjunct. The
results also confirm that the patterns of agreement compete in determining the agreement
controller in the same grammar.12
The results of elicited production experiments and acceptability judgments experiments
which test the effect of syncretism on the verb gender agreement show that resolved agreement
is more significantly reduced when the last member of the coordinated subject is plural, than
when the first member of the coordinated subject is plural. These results confirm that linear
distance more significantly reduces the chances of unsuccessful agreement than hierarchical
distance.
In the conducted experimental research the occurrence of mixed agreement in the
Serbian language has been confirmed, contrary to the claims of Maretić (1899), Korbet (1983a),
Bošković (2009) for Serbian, Marušić et al. (2015) for Slovenian, and in agreement with recent
research conducted by Arsenijević and Mitić (2016a) for Serbian, and Fuchs et al. (2015) for the
Spanish language. The pattern of mixed agreement, as a pattern where the controller of the
gender agreement is female singular, while the controller for number agreement is plural,
confirms that there are situations in the Serbian language where gender value can prevail in
competition with the number value. The results support the hypothesis that gender and number
are separate in the Serbian language, and that they can separately participate in the agreement process.
Authors Key words
konjunkcijsko slaganje, kombinovano slaganje, linearna distanca,
hijerarhijska distanca, gramatički rod, gramatički broj
Authors Key words
conjunct agreement, mixed agreement, linear distance, hierarchical
distance, grammatical gender, grammatical number
Classification
811.163.41'367.625(043.3)
811.163.41'367.332.6(043.3)
811.163.41'366.52(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
U disertaciji se eksperimentalnom metodom ispituje uticaj gramatičkih
karakteristika koordiniranih konjunkata, kao što su vrednost gramatičkog roda,
vrednost gramatičkog broja, linearna i hijerarhijska bliskost, kao i semantičkih osobina poput osobina referencije, deljenje modifikatora, na slaganje glagola sa celim
koordiniranim subjektom (tzv. razrešeno slaganje), sa prvim konjunktom ili sa
poslednjim konjunktom. Cilj je da se dâ model procesiranja slaganja u srpskom jeziku,
ali i da se odgovori na značajna teorijska pitanja kao što su da li se slaganje dešava i
na interfejsu sa fonologijom, te kakva je međusobna uloga roda i broja u procesu
slaganja u srpskom jeziku. Cilj je i da se utvrdi koji faktori utiču na slaganje glagola u
rodu sa prvim članom koordiniranog subjekta, kao i da li srpski jezik podržava
hipotezu prema kojoj su rod i broj odvojeni i odvojeno učestvuju u procesu slaganja.
Kako rezultati sprovedenih produkcijskih eksperimenata i eksperimenata sa
sudovima gramatičnosti kojima se testira slaganje glagola sa koordiniranim
modifikovanim subjektom pokazuju, slaganje glagola u rodu sa poslednjim članom
konjunkcije najčešće je upotrebljen obrazac slaganja. Ovaj obrazac je značajno manje
produkovan za uslov u kome je prvi član koordiniranog subjekta modifikovan nego kada
je poslednji član modifikovan ili su oba člana modifikovana. Za prvi uslov slaganje
glagola u rodu sa prvim članom konjunkcije je značajno više produkovano nego za
preostala dva uslova. Kada je linearna distanca između prvog člana konjunkcije i
glagola minimizovana, umanjena je šansa da se glagol složi u rodu sa poslednjim članom
konjunkcije koji mu je linearno najbliži. Naši rezultati potvrđuju da je linearna
distanca faktor koji utiče ne samo na slaganje glagola sa poslednjim članom
konjunkcije, nego i na slaganje glagola u rodu sa prvim članom konjunkcije, kao i da
hijerarhijska i linearna distanca zajedno određuju izbor kontrolora slaganja u okviru
jedne gramatike.10
Rezultati produkcijskih eksperimenata i eksperimenata sa sudovima
gramatičnosti kojima se testira efekat sinkretizma na slaganje glagola u rodu
potvrđuju da je razrešeno slaganje značajnije umanjeno kada se glagol slaže sa
koordiniranim sinkretičnim subjektom mešovitog roda i broja nego kada se slaže sa
koordiniranim nesinkretičnim subjektom. Naši rezultati potvrđuju da sinkretizam
teži množinskoj interpretaciji, kao i da postoji manja šansa da se glagol složi u rodu
sa prvim članom koordiniranog subjekta koji je u množini, nego sa poslednjim članom.
Kada je množinski konjunkt na mestu poslednjeg člana konjunkcije, vrednost za broj biva
udružena sa efektima koji dolaze iz fonologije (efekat sinkretizma i efekat linearne
bliskosti), što jača linearno slaganje, pa je razrešeno slaganje značajnije umanjeno.
Rezultati idu u prilog hipotezi da se slaganje dešava i na interfejsu sa fonologijom.
U sprovedenom eksperimentalnom istraživanju potvrđena je pojava kombinovanog
slaganja na materijalu srpskog jezika, što je suprotno ranijim tvrdnjama Maretića
(1899), Korbeta (1983a), Boškovića (2009) za srpski jezik, te Marušiča i dr. (2015) za
slovenački jezik, a u skladu sa novijim istraživanjima Arsenijevića i Mitić (2016a) za
srpski jezik i Fuhsa i dr. (2015) za španski jezik. Obrazac kombinovanog slaganja, kao
obrazac u kome je je kontrolor za slaganje u rodu član ženskog roda u jednini, dok je
kontrolor za slaganje u broju u množini, potvrđuje da u srpskom jeziku postoje situacije
u kojima vrednost za rod može da prevagne u konkurenciji sa vrednošću za broj.
Rezultati idu u prilog hipotezi da su rod i broj u srpskom jeziku odvojeni, i da mogu odvojeno učestvovati u procesu slaganja.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.