Title
Sudskomedicinske karakteristike povreda i mehanizmi povređivanja smrtno stradalih učesnika u saobraćajnim nezgodama
Creator
Slović, Živana, 1982-, 21978471
Copyright date
2019
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
D-3323
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 17.12.2019.
Other responsibilities
mentor
Todorović, Miloš, 1970-, 13581159
predsednik komisije
Milisavljević, Slobodan, 1965-, 13570663
član komisije
Ječmenica, Dragan, 1962-, 12594279
član komisije
Ristić, Branko, 1962-, 13577319
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Fakultet medicinskih nauka
Alternative title
Forensic characteristics of injuries and mechanisms of injury to fatalities in road
traffic accidents
Format
174 lista
Abstract (sr)
Uvod: Saobraćajne nezgode predstavljaju veliki zdravstveni problem na
globalnom nivou čije su najteže posledice povrede, invaliditeti i smrtni ishod
učesnika.
Cilj: Analiza vulnerabilnosti i trenda različitih smrtno stradalih učesnika
saobraćajnih nezgoda, objasniti mehanizam nastanka povreda i uzroka smrti.
Materijal i metode: Urađena je retrospektivna, autopsijska studija preseka na
materijalu Službe za sudsku medicinu i toksikologiju KC Kragujevac. U studiju su
uključeni svi učesnici saobraćajnih nezgoda koji su umrli od zadobijenih povreda ili
njihovih komplikacija u periodu od 2001. do 2016. godine.
Rezultati: Studija je obuhvatala 525 učesnika čija je smrt posledica saobraćajne
nezgode, odnosno 38% od ukupno obdukovanih. Muškaraca je bilo više nego žena.
Prosečna starost učesnika je bila 52±19godina, pri čemu su žene bile starije od
muškaraca. Najvulnerabilniji učesnici su bili pešaci (42%), vozači motornih vozila
(19%) i suvozači (15%). Najčešće povređeni deo tela bio je grudni koš (78%), zatim
glava (65%), a najmanje su bile prisutne povrede trbuha (38%). Povreda glave se izdvaja
kao najčešći uzrok smrti, bilo singularan ili u kombinaciji sa drugim uzrocima, kao
što su iskrvarenje i poremećaj disanja. Nešto više od polovine učesnika (55%) je
stradalo na licu mesta saobraćajne nezgode ili na putu do odgovarajuće zdravstvene
ustanove, dok je 45% učesnika nadživljavalo povrede određeni vremenski period.
Pešaci i biciklisti češće nadživljavaju povrede, a vozači češće stradaju na licu
mesta, što je statistički značajno. Učesnici saobraćajnih nezgoda umrli na licu mesta
imaju 12 puta veći rizik za predvajanje moždanog stabla, oko 6 puta veći rizik za
destrukciju kostiju lobanje ili razorenje mozga i oko 3 puta veći rizik za povredu vratne
kičme. Kod učesnika umrlih na licu mesta više od 8 puta je veći rizik za nastanak
rupture aorte, a oko 5 puta veći za razvoj pneumotoraksa i hemotoraksa. Oko 8 puta je
veći rizik za nastanak rascepa slezine i oko 3 puta veći rizik za prisustvo rascepa ili
razorenja jetre. Pozitivna alkoholemija je dokazana kod 33% testiranih smrtno
stradalih učesnika saobraćajnih nezgoda, a srednja vrednost alkoholemije je bila
1,4±0,9‰. Alkoholisanih muškaraca je bilo više nega žena, sa značajno većom srednjom
vrednošću alkoholemije. Svaki treći vozač putničkog motornog vozila ili vozač
motocikla bio je u alkoholisanom stanju.
Zaključak: Najzastupljeniji smrtno stradali učesnici saobraćajnih nezgoda su
pešaci, muškog pola, prosečne starosti oko 60 godina sa povredama grudnog koša od
kojih nakon povređivanja umiru na licu mesta.
Abstract (en)
Introduction: Road traffic accidents represent a great health problem on the global scale with the hardest consequences being injuries, invalidity and deathly outcomes of the subjects.
Aim: The aim of this study was to analyze the vulnerability and the trends in the fatalities
of road traffic accidents subjects, and to explain the mechanisms of injuries’ occurrences and
causes of death.
Materials and methods: The retrospective autopsy cross-sectional study was performed
on the materials from the Clinical Centre of Kragujevac, Department of Forensic Medicine and
Toxicology. The study included all of the participants in road traffic accidents who died from the
sustained injuries or due to their complications during the period from 2001 to 2016.
Results: The study included 525 subjects who died due to the consequences of traffic
accidents, i.e. 38 % of the total number of the autopsy cases. There were more men than women.
The average age of the subjects was 52±19 years, with women being older than men. The most
vulnerable subjects were pedestrians (42%), motor vehicle drivers (19%) and front-seat
passengers (15%). The chest injuries were the most frequent (78%), then the head injuries (65%)
and finally abdominal injuries (38%). The head injury was the most frequent cause of death, on
its own or in a combination with the other causes, such as the exsanguination or the breathing
disorders. More than half of the subjects (55 %) died at the scene of the accident or on their way
to the hospital, while 45 % of them outlived the injuries for a certain period of time. The
pedestrians and the bicyclists outlived their injuries more frequently, while drivers died more
frequently at the scene, which is statistically significant. The road traffic accidents’ subjects who
died at the scene were at 12 times higher risk of getting split brainstem, around 6 times higher
risk for skull bones or brain destruction and around 3 times for cervical spine injury. There was
also 8 times greater risk of aortic rupture, and around 5 times for the development of
pneumothorax and haemothorax. Furthermore, there was around 8 times higher risk of the spleen
rupture and around 3 times for the liver rupture or its complete destruction. The positive blood
alcohol level was found in 33% of the tested deceased subjects, and the arithmetic value of the
blood alcohol level was 1.4±0.9‰. Men were more intoxicated than women, with a significantly
higher arithmetic value. Every third motor vehicle driver or motorcyclist was intoxicated.
Conclusion: The majority of fatalities in road traffic accidents are male pedestrians,
average age being 60, with chest injuries and deathly outcome at the scene.
Authors Key words
saobraćajna nezgoda, sudskomedicinska obdukcija, pešaci, povrede
grudnog koša, alkohol
Authors Key words
road traffic accident, autopsy, pedestrians, chest injuries, alcohol
Classification
614.86:340.6(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Uvod: Saobraćajne nezgode predstavljaju veliki zdravstveni problem na
globalnom nivou čije su najteže posledice povrede, invaliditeti i smrtni ishod
učesnika.
Cilj: Analiza vulnerabilnosti i trenda različitih smrtno stradalih učesnika
saobraćajnih nezgoda, objasniti mehanizam nastanka povreda i uzroka smrti.
Materijal i metode: Urađena je retrospektivna, autopsijska studija preseka na
materijalu Službe za sudsku medicinu i toksikologiju KC Kragujevac. U studiju su
uključeni svi učesnici saobraćajnih nezgoda koji su umrli od zadobijenih povreda ili
njihovih komplikacija u periodu od 2001. do 2016. godine.
Rezultati: Studija je obuhvatala 525 učesnika čija je smrt posledica saobraćajne
nezgode, odnosno 38% od ukupno obdukovanih. Muškaraca je bilo više nego žena.
Prosečna starost učesnika je bila 52±19godina, pri čemu su žene bile starije od
muškaraca. Najvulnerabilniji učesnici su bili pešaci (42%), vozači motornih vozila
(19%) i suvozači (15%). Najčešće povređeni deo tela bio je grudni koš (78%), zatim
glava (65%), a najmanje su bile prisutne povrede trbuha (38%). Povreda glave se izdvaja
kao najčešći uzrok smrti, bilo singularan ili u kombinaciji sa drugim uzrocima, kao
što su iskrvarenje i poremećaj disanja. Nešto više od polovine učesnika (55%) je
stradalo na licu mesta saobraćajne nezgode ili na putu do odgovarajuće zdravstvene
ustanove, dok je 45% učesnika nadživljavalo povrede određeni vremenski period.
Pešaci i biciklisti češće nadživljavaju povrede, a vozači češće stradaju na licu
mesta, što je statistički značajno. Učesnici saobraćajnih nezgoda umrli na licu mesta
imaju 12 puta veći rizik za predvajanje moždanog stabla, oko 6 puta veći rizik za
destrukciju kostiju lobanje ili razorenje mozga i oko 3 puta veći rizik za povredu vratne
kičme. Kod učesnika umrlih na licu mesta više od 8 puta je veći rizik za nastanak
rupture aorte, a oko 5 puta veći za razvoj pneumotoraksa i hemotoraksa. Oko 8 puta je
veći rizik za nastanak rascepa slezine i oko 3 puta veći rizik za prisustvo rascepa ili
razorenja jetre. Pozitivna alkoholemija je dokazana kod 33% testiranih smrtno
stradalih učesnika saobraćajnih nezgoda, a srednja vrednost alkoholemije je bila
1,4±0,9‰. Alkoholisanih muškaraca je bilo više nega žena, sa značajno većom srednjom
vrednošću alkoholemije. Svaki treći vozač putničkog motornog vozila ili vozač
motocikla bio je u alkoholisanom stanju.
Zaključak: Najzastupljeniji smrtno stradali učesnici saobraćajnih nezgoda su
pešaci, muškog pola, prosečne starosti oko 60 godina sa povredama grudnog koša od
kojih nakon povređivanja umiru na licu mesta.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.