Title
Trend upotrebe psihotropnih lekova kod članova porodica vojnih lica
Creator
Jovičić, Uglješa B., 1958-
Copyright date
2013
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
D-2655
Theses Type
Doktorska disertacija
Other responsibilities
mentor
Đurić, Dušan
član komisije
Milovanović, Dragan, 1976-
član komisije
Janković, Slobodan, 1961-
član komisije
Milovanović, Srđan, 1967-
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Fakultet medicinskih nauka
Publisher
Kragujevac : [U. B. Jovičić],
Format
PDF/A (104 lista)
description
datum odbrane: 16.12.2013.
Abstract (sr)
Uvod. Osobe u sistemu vojnog zdravstva predstavljaju jednu od specifičnih populacija stanovništva, koja obuhvata osobe širokih dobnih kategorija i profesionalnih zaduženja, uključujući aktivni i penzionisani sastav. Pripadnici porodica aktivnih vojnih lica takođe čine osobe sa specifičnim faktorima povezanim sa zdravljem. U većem broju studija je pokazano da period nakon povratka pripadnika aktivnog sastava iz situacija neposrednog vojnog angažovanja korelira sa značajnim reperkusijama na porodične relacije i mentalno zdravlje članova čitave porodice. Ovakve specifičnosti, vrlo verovatno, utiču i na poseban profil propisanih psihotropnih lekova u ovoj subpopulaciji stanovništva.
Cilj istraživanja je bio da se izvrši analiza trenda upotrebe psihofarmaka kod članova porodica vojnih lica Srbije. Osnovna pretpostavka je bila da je obim i struktura propisivanja pojednih podgrupa psihofarmaka bila različita u dva posmatrana perioda.
Metod. Ispitivanje je sprovedeno kao retrospektivno istraživanje potrošnje psihotropnih lekova prema ATC/DDD metodologiji, pri čemu su podaci izraženi kao broj utrošenih dnevnih definisanih doza (DDD) na 1000 vojnih osiguranika – članova porodica vojnih lica, na dan. Ovo ispitivanje je dizajnirano kao istraživanje sekularnog trenda propisivanja lekova, u sistemu vojnog zdravstva Srbije, sa dva trogodišnja preseka, sa razmakom od 10 godina. Studijsku populaciju su činili svi odrasli osiguranici vojnog zdravstvenog osiguranja van aktivnog sastava, članovi porodica vojnih lica, a kojima se izdaju lekovi iz odgovarajuće apotekarske službe. Broj definisanih dnevnih doza leka na 1000 osiguranika van aktivnog sastava na dan je bila vodeća zavisna varijabla. Zavisne varijable su predstavljale i pojedine podgrupe psihotropnih lekova iz grupe antipsihotika, antidepresiva i anksiolitika, kao i pojedinačni lekovi iz ovih podgrupa. Statistička obrada podataka je obavljena u dva dela: a) analiza upotrebe DDD pojednih lekova i podgrupa lekova i b) statistička analiza obrasca i trenda propisivanja. Obim upotrebe lekova je izražen u relativnim odnosima sa ispitivanom populacijom, a osnovni parametar je bio broj definisanih dnevnih doza leka, pojedniačno u zbirno, na 1000 članova posmatrane populacije propisanih za jedan dan (DDD/1000 stanovnika/1 dan).
Rezultati. Rezultati su podeljeni u tri dela: analiza opšteg trenda, analiza razlika upotrebe lekova i analiza upotrebe lekova i ispitivanoj i opštoj populaciji.
U prvom delu su dati raspoloživi podaci o potrošnji lekova u periodu 1998-2000 i 2008-2010, za svaku posmatranu godinu. Izvorni podaci su transformisani u relativne odnose pa potom u DDD na 1000 ispitanika. Potom je analizirana upotreba lekova u definisanim dnevnim dozama na 1000 ispitanika po danu, po osnovnim ATC grupama komparativno, u posmatranim trogodišnjim periodima. Analizirana je i prosečna godišnja stopa rasta, prema odgovarajućoj formuli. Dat je i komparativni pregled potrošnje pojedninačnih lekova u oba posmatrana trogodišnja perioda i to za sve lekove i samo za lekove koji su korišćeni o oba perioda.
U delu koji se odnosi na analizu razlika upotrebe lekova zbirna upotreba lekova je transformisana u dva perioda, period 1 i period 2. Zatim je dat sumarni pregled potrošnje lekova po periodima, mere centralne tendencije i odstupanja, a razlike između dva uzorka, odnosno dva perioda potrošnje lekova, analizirana su korišćenjem neparametarskog testa. Rezultat je prezentovan u vidu relativne promene upotrebe i promene ranga upotrebe u dva posmatrana perioda. Trend apsolutne upotrebe i ranga svakog pojedinačnog leka koji je bio od interesa je takođe zastupljen u ovom delu analize.
U trećem delu rezultata koji je bio opredeljen za analizu upotrebe lekova i ispitivanoj i opštoj populaciji korišćeni su javno dostupni podaci o upotrebi lekova publikovani od strane referentne nacionalne institucije.
Ovi rezultati su korišćeni isključivo u svrhu deskriptivne komparacije (korelacije) sa originalnim, izvornim podacima istraživanja. Tržišno učešće i stopa rasta leka na tržištu su takođe bili predmet analize ovog dela rezultata istraživanja.
Authors Key words
Neuroze, borbena dejstva
Authors Key words
uotreba lekova, agresija, borbena dejstva, komorbiditet
Classification
616.85-057.36:615.214 (043.3)
Subject
Neuroza - Lečenje - Vojna lica
Type
monograph
manuscript text - theses
Text
Abstract (sr)
Uvod. Osobe u sistemu vojnog zdravstva predstavljaju jednu od specifičnih populacija stanovništva, koja obuhvata osobe širokih dobnih kategorija i profesionalnih zaduženja, uključujući aktivni i penzionisani sastav. Pripadnici porodica aktivnih vojnih lica takođe čine osobe sa specifičnim faktorima povezanim sa zdravljem. U većem broju studija je pokazano da period nakon povratka pripadnika aktivnog sastava iz situacija neposrednog vojnog angažovanja korelira sa značajnim reperkusijama na porodične relacije i mentalno zdravlje članova čitave porodice. Ovakve specifičnosti, vrlo verovatno, utiču i na poseban profil propisanih psihotropnih lekova u ovoj subpopulaciji stanovništva.
Cilj istraživanja je bio da se izvrši analiza trenda upotrebe psihofarmaka kod članova porodica vojnih lica Srbije. Osnovna pretpostavka je bila da je obim i struktura propisivanja pojednih podgrupa psihofarmaka bila različita u dva posmatrana perioda.
Metod. Ispitivanje je sprovedeno kao retrospektivno istraživanje potrošnje psihotropnih lekova prema ATC/DDD metodologiji, pri čemu su podaci izraženi kao broj utrošenih dnevnih definisanih doza (DDD) na 1000 vojnih osiguranika – članova porodica vojnih lica, na dan. Ovo ispitivanje je dizajnirano kao istraživanje sekularnog trenda propisivanja lekova, u sistemu vojnog zdravstva Srbije, sa dva trogodišnja preseka, sa razmakom od 10 godina. Studijsku populaciju su činili svi odrasli osiguranici vojnog zdravstvenog osiguranja van aktivnog sastava, članovi porodica vojnih lica, a kojima se izdaju lekovi iz odgovarajuće apotekarske službe. Broj definisanih dnevnih doza leka na 1000 osiguranika van aktivnog sastava na dan je bila vodeća zavisna varijabla. Zavisne varijable su predstavljale i pojedine podgrupe psihotropnih lekova iz grupe antipsihotika, antidepresiva i anksiolitika, kao i pojedinačni lekovi iz ovih podgrupa. Statistička obrada podataka je obavljena u dva dela: a) analiza upotrebe DDD pojednih lekova i podgrupa lekova i b) statistička analiza obrasca i trenda propisivanja. Obim upotrebe lekova je izražen u relativnim odnosima sa ispitivanom populacijom, a osnovni parametar je bio broj definisanih dnevnih doza leka, pojedniačno u zbirno, na 1000 članova posmatrane populacije propisanih za jedan dan (DDD/1000 stanovnika/1 dan).
Rezultati. Rezultati su podeljeni u tri dela: analiza opšteg trenda, analiza razlika upotrebe lekova i analiza upotrebe lekova i ispitivanoj i opštoj populaciji.
U prvom delu su dati raspoloživi podaci o potrošnji lekova u periodu 1998-2000 i 2008-2010, za svaku posmatranu godinu. Izvorni podaci su transformisani u relativne odnose pa potom u DDD na 1000 ispitanika. Potom je analizirana upotreba lekova u definisanim dnevnim dozama na 1000 ispitanika po danu, po osnovnim ATC grupama komparativno, u posmatranim trogodišnjim periodima. Analizirana je i prosečna godišnja stopa rasta, prema odgovarajućoj formuli. Dat je i komparativni pregled potrošnje pojedninačnih lekova u oba posmatrana trogodišnja perioda i to za sve lekove i samo za lekove koji su korišćeni o oba perioda.
U delu koji se odnosi na analizu razlika upotrebe lekova zbirna upotreba lekova je transformisana u dva perioda, period 1 i period 2. Zatim je dat sumarni pregled potrošnje lekova po periodima, mere centralne tendencije i odstupanja, a razlike između dva uzorka, odnosno dva perioda potrošnje lekova, analizirana su korišćenjem neparametarskog testa. Rezultat je prezentovan u vidu relativne promene upotrebe i promene ranga upotrebe u dva posmatrana perioda. Trend apsolutne upotrebe i ranga svakog pojedinačnog leka koji je bio od interesa je takođe zastupljen u ovom delu analize.
U trećem delu rezultata koji je bio opredeljen za analizu upotrebe lekova i ispitivanoj i opštoj populaciji korišćeni su javno dostupni podaci o upotrebi lekova publikovani od strane referentne nacionalne institucije.
Ovi rezultati su korišćeni isključivo u svrhu deskriptivne komparacije (korelacije) sa originalnim, izvornim podacima istraživanja. Tržišno učešće i stopa rasta leka na tržištu su takođe bili predmet analize ovog dela rezultata istraživanja.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.