Title
Faktori koji utiču na ishod lečenja heroinskih zavisnika programom naltreksona i psihoterapije
Creator
Knežević-Tasić, Jasmina, 1958-
Copyright date
2018
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
D-3125
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 22.02.2018.
Other responsibilities
mentor
Janjić, Vladimir, 1971-
predsednik komisije
Ignjatović-Ristić, Gordana.
član komisije
Ružić-Zečević, Dejana, 1956-
član komisije
Latas, Milan, 1967-
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Fakultet medicinskih nauka
Alternative title
Тreatment outcome factors in heroin addicts treated with naltrexone and naltrexonebehavioral psychotherapy
Publisher
[J. Knežević-Tasić]
Format
220 listova
Abstract (sr)
Uprkos značaju, studije koje ispituju faktore ishoda lečenja heroinskih
zavisnika su relativno retke. Cilj ove studije je bio da se utvrde suportivni
faktori za apstinenciju i faktori rizika za recidivizam kako bi se predvideo
ishod lečenja heroinske zavisnosti. U kliničkoj eksperimentalnoj i
eksplorativnoj studiji izučavane su dve grupe heroinskih zavisnika koje su
prošle iste terapijske procedure sa različitim ishodom (133 apstinenta i 56
recidivista). Korišćen je nestandardizovan upitnik koji ispituje sledeće
oblasti: (a) istoriju zavisnosti, (b) motivaciju za lečenje, (v) roditeljske stavove
i kontrolu, (g) zadovoljstvo poslom, (d) socijalne i emotivne veze (đ) alternativna
zadovoljstva, (e) korišćenje drugih supstanci tokom lečenja, (ž) vrste terapije.
Hi kvadrat analiza izdvojila je posebne faktore od značaja dok je binarna
logistička regresija pružila model sadejstva specifičnih faktora koji određuju
formulu održanja apstinencije. Razvijena su dva matematička modela. Prvi
model, „marker apstinencije“, predstavlja sadejstvo faktora kao što su:
korišćenje tramadola kao supstituta heroinu pre početka lečenja (p = 0,011),
nekorišćenje hipnosedativa (p = 0,001), duže korišćenje naltreksona (p < 0,0005),
nekorišćenje marihuane (p=0,002), bavljenje sportom (p = 0,009), zaposlenost i
zadovoljstvo poslom (p =0,009). Drugi model definiše „marker za recidivizam“
kroz sinergiju faktora kao što su: nekorišćenje tramadola pre početka lečenja (p
< 0,0005), nepostojanje doživljaja gubitka kontrole nad ponašanjem kao motiv za
početak lečenja (p=0,048), korišćenje benzodiazepina (p < 0,0005), kockanje (p =
0,009), mlađa životna dob zavisnika (p = 0,012) i izričit zahtev roditelja kao
motiv za lečenje (p = 0,040). Studija pronalazi dva matematička modela od kojih
jedan predviđa višegodišnju apstinenciju, a drugi recidivizam kao ishod lečenja
zavisnika od heroina.
Abstract (en)
Despite the importance, studies evaluating treatment outcome factors in heroin
addiction are relatively rare. This study aims to determine factors predictive for sustained
abstinence or relapse as possible outcomes of a heroin addiction treatment. In this clinical
experimental and explorative study, we evaluated two groups of heroin addicts that
underwent the same therapeutic procedures with different outcomes, specifically 133
abstainers and 56 relapsers We used a non-standardized questionnaire that evaluates the
following areas: (a) addiction history, (b) motivation for treatment, (c) parental attitudes
and control, (d) job satisfaction, (e) social and emotional relationships, (f) alternative
satisfactions, (g) concurrent use of substances other than naltrexone in treatment, (h) type
of therapy. The chi square analysis identified factors of significance, while the binary
logistic regression provided a model of synergy of specific factors that shape the formula
for maintaining abstinence. We have developed two mathematical models. The first
model, ‘abstinence marker’, is defined as the synergistic effect of the following factors:
pre-treatment use of tramadol as a heroin substitute (p = 0.011) b) non-use of hypno-
sedatives (p = 0.001), prolonged naltrexone use (p < 0.0005), non-use of marijuana
(p=0.002), exercising (p = 0.009), employment and job satisfaction (p =0.009). The
second model defines a ‘relapse marker’ through the synergistic effect of the following
factors: a) non-use of tramadol before treatment (p < 0.0005), b) absence of the sense of
a loss of control over behavior as a motive for treatment initiation (p = 0.048), c)
benzodiazepine use (p < 0.0005), gambling (p = 0.009), e) younger age of addicts (p =
0.012), and f) explicit parental demand as a treatment motive (p = 0.040). The study found
two mathematical models one of which predicts multiannual abstinence, while the other
predicts relapse as possible outcome of heroin addiction treatment.
Authors Key words
heroinska zavisnost, sindrom zavisnosti, motivacija za
lečenje, terapijske intervencije, recidivizam, apstinencija, naltrekson,
uspešnost lečenja
Authors Key words
heroin addiction, addiction syndrome, treatment motivation, therapy
intervention, relapse, abstinence, naltrexone, treatment success
Classification
616-056.8-08:613.83(043.3)
Subject
Bolest zavisnosti - Lečenje
Type
Tekst
Abstract (sr)
Uprkos značaju, studije koje ispituju faktore ishoda lečenja heroinskih
zavisnika su relativno retke. Cilj ove studije je bio da se utvrde suportivni
faktori za apstinenciju i faktori rizika za recidivizam kako bi se predvideo
ishod lečenja heroinske zavisnosti. U kliničkoj eksperimentalnoj i
eksplorativnoj studiji izučavane su dve grupe heroinskih zavisnika koje su
prošle iste terapijske procedure sa različitim ishodom (133 apstinenta i 56
recidivista). Korišćen je nestandardizovan upitnik koji ispituje sledeće
oblasti: (a) istoriju zavisnosti, (b) motivaciju za lečenje, (v) roditeljske stavove
i kontrolu, (g) zadovoljstvo poslom, (d) socijalne i emotivne veze (đ) alternativna
zadovoljstva, (e) korišćenje drugih supstanci tokom lečenja, (ž) vrste terapije.
Hi kvadrat analiza izdvojila je posebne faktore od značaja dok je binarna
logistička regresija pružila model sadejstva specifičnih faktora koji određuju
formulu održanja apstinencije. Razvijena su dva matematička modela. Prvi
model, „marker apstinencije“, predstavlja sadejstvo faktora kao što su:
korišćenje tramadola kao supstituta heroinu pre početka lečenja (p = 0,011),
nekorišćenje hipnosedativa (p = 0,001), duže korišćenje naltreksona (p < 0,0005),
nekorišćenje marihuane (p=0,002), bavljenje sportom (p = 0,009), zaposlenost i
zadovoljstvo poslom (p =0,009). Drugi model definiše „marker za recidivizam“
kroz sinergiju faktora kao što su: nekorišćenje tramadola pre početka lečenja (p
< 0,0005), nepostojanje doživljaja gubitka kontrole nad ponašanjem kao motiv za
početak lečenja (p=0,048), korišćenje benzodiazepina (p < 0,0005), kockanje (p =
0,009), mlađa životna dob zavisnika (p = 0,012) i izričit zahtev roditelja kao
motiv za lečenje (p = 0,040). Studija pronalazi dva matematička modela od kojih
jedan predviđa višegodišnju apstinenciju, a drugi recidivizam kao ishod lečenja
zavisnika od heroina.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.