Title
Lišaji indikatori kvaliteta vazduha Topličkog regiona i njihov biomedicinski potencijal
Creator
Ristić, Svetlana, 1988-
Copyright date
2017
Object Links
Select license
Autorstvo 3.0 Srbija (CC BY 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence, čak i u komercijalne svrhe. Ovo je najslobodnija od svih licenci. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
D-3056
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 06.06.2017.
Other responsibilities
mentor
Ranković, Branislav, 1953-
predsednik komisije
Stamenković, Slaviša, 1962-
član komisije
Simić, Snežana, 1966-
član komisije
Kosanić, Marijana, 1981-
Academic Expertise
Prirodno-matematičke nauke
Academic Title
-
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Prirodno-matematički fakultet
Alternative title
Lichens- indicators of air quality of Toplica district and their biomedical
potential
Publisher
[S. Ristić]
Format
170 listova
Abstract (sr)
Lišaji su kosmopolitski organizmi nastali simbiozom gljiva najčešće iz
podrazdela Ascomycotina i algi iz razdela Cyanobacteriophyta ili Chlorophyta.
Primenjuju se u proceni stanja kvaliteta vazduha kao organizmi indikatori, a osim toga
imaju izražen biomedicinski potencijal. Upravo ciljevi ovog istraživanja bili su:
indikacija kvaliteta vazduha korišćenjem lišaja kao bioindikatora i biomedicinska
karakterizacija različitih vrsta lišaja sakupljenih u istraživanim područjima
Lukovske, Kuršumlijske i Prolom banje, Radan planine kao i grada Kuršumlije.
Istraživanje je sprovedeno u periodu od 2012. do 2015. godine.
Lišajska indikacija kvaliteta vazduha obuhvata ispitivanje kvaliteta vazduha
korišćenjem lišaja kao bioindikatora definisanjem zona različitog stepena zagađenja
vazduha u okviru svakog istraživanog područja, kao i definisanje potencijalnih
indikatorskih taksona za procenu kvaliteta vazduha, korišćenjem multivarijantne
metode veštačkih neuronskih mreža (samoorganizujuće mape, engl. Self Organizing Map −
SOM). Ispitivanjem raznovrsnosti lišaja u Lukovskoj banji konstantovano je prisustvo
76 vrsta lišaja iz 34 roda. U Kuršumlijskoj banji zabeleženo je prisustvo 65 vrsta
lišaja iz 32 roda. Na području Prolom banje zabeleženo je prisustvo 72 vrste lišaja iz
33 roda. Analizom diverziteta lišaja Radan planine konstantovano je prisustvo 76
vrsta lišaja iz 34 roda. U Kuršumliji je zabeleženo prisustvo 42 vrste lišaja iz 23
roda. Izračunate vrednosti indeksa antropogenog uticaja (engl. Index of Human Impact –
IHI) kretale su se od 5 do 36. Izračunate vrednosti indeksa atmosferske čistoće (engl.
Index of Atmospheric Purity – IAP) kretale su se od 10 do 75. U svim banjskim naseljima
zabeleženo je prisustvo ,,normalne zone” koja obuhvata čitavu površinu istraživanog
područja Lukovske banje, Prolom banje i planine Radan, kao i veći deo površine
istraživanog područja Kuršumlijske banje. Detaljnijom analizom je prikazano da je ova
zona podeljena na tri podzone. U zoni ,,borbe” nalazi se manji, centralni deo
Kuršumlijske banje i veći deo grada Kuršumlije, gde je došlo do formiranja podzona:
,,spoljašnja zona borbe” i ,,unutrašnje zone borbe”. Zona ,,lišajske pustinje” obuhvata
manji deo površine istraživanog područja grada Kuršumlije.
Biomedicinska karakterizacija obuhvata dobijanje ekstrakata izabranih vrsta
lišaja, izolovanje sekundarnih metabolita lišaja i ispitivanje antimikrobne,
antioksidativne i antikancerogene aktivnosti. Ispitivani su acetonski ekstrakti
lišaja Cladonia coniocraea, C. fimbriata, C. foliacea, C. furcata, C. ramulosa, C. rangiferina,
C. subulata, Lepraria incana, Melanelixia fuliginosa, M. glabra, M. subaurifera, Peltigera
rufescens, Pertusaria amara, Physcia semipinnata, Platismatia glauca, Pleurosticta acetabulum,
Ramalina fastigiata i R. fraxinea, kao i supstance methyl evernate (izolovana iz ekstrakta
lišaja R. fastigiata), obtusic acid (izolovana iz ekstrakta lišaja R. fraxinea), lecanoric acid
(izolovana iz ekstrakta lišaja M. subaurifera) i 2’-O-methylanziaic acid (izolovana iz
ekstrakta lišaja M. fuliginosa).
Svi testirani uzorci ispoljili su snažnu antimikrobnu, antioksidativnu i
antikancerogenu aktivnost, što je od velikog značaja zbog njihove potencijalne primene
u medicini, veterini i farmaceutskoj industriji.
Abstract (en)
Lichens are cosmopolitan organisms ensued from symbiosis of fungi, usually from Ascomycotina subphylum and algae from Cyanobacteriophyta or Chlorophyta phylum. They’re applied in estimation of air quality condition as indicating organisms and, in addition, they’ve got a quite clear biomedical potential. The two very goals of this exploration were: indication of air quality by using lichens as bioindicators and the biomedical characterization of various lichen species collected within the area of Lukovska, Prolom and Kursumlijska spas, Radan Mountain and the town of Kursumlija. The exploration was conducted in the period 2012/2015.
The lichen air quality indication encompasses exploration of air quality using lichens as bioindicators by defining the zones of different degree of air pollution within each of the explored settlements, as well as defining some potential taxa for air quality estimation through a
multivariate method of artificial neuronetworks (self organizing maps – SOM). By examining
the lichen diversity in Lukovska Spa, 76 lichen species from 34 genera have been ascertained.
The presence of 65 lichen species from 32 genera was noted in Kursumlijska Spa. Within the
Prolom Spa area, 72 lichen species from 33 genera were recorded. Through the analysis of
Radan Mountain lichen diversity, 76 lichen species from 34 genera were entered. In the town of Kursumlija, 42 lichen species from 23 genera were recorded. The calculated values of the Index of Human Impact fluctuated between 5 and 36. The calculated values of the Index of Atmospheric Purity – IAP varied between 10 and 75. The lichen “normal” zone was noted in all
spa resorts. The “normal zone” covers entire area of Lukovska spa, Prolom spa and Radan
mountain, as well as a major part of investigated area of Kursumlijska spa. A detailed analysis
shows this yone divided into 3 subzones. The “struggle zone” encompasses a smaller, central
part of Kursumlijska spa and major part of the town of Kursumlija where forming the subzones
has taken place - “outer struggle zone” and “inner struggle zone”. The lichen “desert” zone
includes a smaller part of the investigated area of the town.
Biomedical characterization encompasses derivation of extracts of chosen lichen species,
isolation of secondary lichen metabolites and examination of antimicrobial, anti-oxidative and
anti-carcinogenic activities. The following acetone lichen extracts were examined: Cladonia
coniocraea, C. fimbriata, C. foliacea, C. furcata, C. ramulosa, C. rangiferina, C. subulata,
Lepraria incana, Melanelixia fuliginosa, M. glabra, M. subaurifera, Peltigera rufescens,
Pertusaria amara, Physcia semipinnata, Platismatia glauca, Pleurosticta acetabulum, Ramalina
fastigiata and R. fraxinea as well as some substances like methyl evernate (isolated from the
extract of R. fastigiata lichen, obtusic acid (isolated from the extract of M. subaurifera lichen)
and 2’-O-methylanziaic acid (isolated from the extract of M. fuliginosa lichen)
All the tested samples demonstrated a strong antimicrobial, antioxidative and
anticarcinogenic activity, which is quite significant for the potential use in medicine, veterinary
medicine and pharmaceutical industry.
Authors Key words
Lišaji, bioindikacija,
antimikrobna, antioksidativna,
antikancerogena aktivnost
Authors Key words
Lichens, bioindication, antimicrobial
activity, antioxidant activity, anticancer
activity
Classification
582.29(497.11)
Subject
Lišajevi - Biomedicinski potencijal - Srbija
Type
Tekst
Abstract (sr)
Lišaji su kosmopolitski organizmi nastali simbiozom gljiva najčešće iz
podrazdela Ascomycotina i algi iz razdela Cyanobacteriophyta ili Chlorophyta.
Primenjuju se u proceni stanja kvaliteta vazduha kao organizmi indikatori, a osim toga
imaju izražen biomedicinski potencijal. Upravo ciljevi ovog istraživanja bili su:
indikacija kvaliteta vazduha korišćenjem lišaja kao bioindikatora i biomedicinska
karakterizacija različitih vrsta lišaja sakupljenih u istraživanim područjima
Lukovske, Kuršumlijske i Prolom banje, Radan planine kao i grada Kuršumlije.
Istraživanje je sprovedeno u periodu od 2012. do 2015. godine.
Lišajska indikacija kvaliteta vazduha obuhvata ispitivanje kvaliteta vazduha
korišćenjem lišaja kao bioindikatora definisanjem zona različitog stepena zagađenja
vazduha u okviru svakog istraživanog područja, kao i definisanje potencijalnih
indikatorskih taksona za procenu kvaliteta vazduha, korišćenjem multivarijantne
metode veštačkih neuronskih mreža (samoorganizujuće mape, engl. Self Organizing Map −
SOM). Ispitivanjem raznovrsnosti lišaja u Lukovskoj banji konstantovano je prisustvo
76 vrsta lišaja iz 34 roda. U Kuršumlijskoj banji zabeleženo je prisustvo 65 vrsta
lišaja iz 32 roda. Na području Prolom banje zabeleženo je prisustvo 72 vrste lišaja iz
33 roda. Analizom diverziteta lišaja Radan planine konstantovano je prisustvo 76
vrsta lišaja iz 34 roda. U Kuršumliji je zabeleženo prisustvo 42 vrste lišaja iz 23
roda. Izračunate vrednosti indeksa antropogenog uticaja (engl. Index of Human Impact –
IHI) kretale su se od 5 do 36. Izračunate vrednosti indeksa atmosferske čistoće (engl.
Index of Atmospheric Purity – IAP) kretale su se od 10 do 75. U svim banjskim naseljima
zabeleženo je prisustvo ,,normalne zone” koja obuhvata čitavu površinu istraživanog
područja Lukovske banje, Prolom banje i planine Radan, kao i veći deo površine
istraživanog područja Kuršumlijske banje. Detaljnijom analizom je prikazano da je ova
zona podeljena na tri podzone. U zoni ,,borbe” nalazi se manji, centralni deo
Kuršumlijske banje i veći deo grada Kuršumlije, gde je došlo do formiranja podzona:
,,spoljašnja zona borbe” i ,,unutrašnje zone borbe”. Zona ,,lišajske pustinje” obuhvata
manji deo površine istraživanog područja grada Kuršumlije.
Biomedicinska karakterizacija obuhvata dobijanje ekstrakata izabranih vrsta
lišaja, izolovanje sekundarnih metabolita lišaja i ispitivanje antimikrobne,
antioksidativne i antikancerogene aktivnosti. Ispitivani su acetonski ekstrakti
lišaja Cladonia coniocraea, C. fimbriata, C. foliacea, C. furcata, C. ramulosa, C. rangiferina,
C. subulata, Lepraria incana, Melanelixia fuliginosa, M. glabra, M. subaurifera, Peltigera
rufescens, Pertusaria amara, Physcia semipinnata, Platismatia glauca, Pleurosticta acetabulum,
Ramalina fastigiata i R. fraxinea, kao i supstance methyl evernate (izolovana iz ekstrakta
lišaja R. fastigiata), obtusic acid (izolovana iz ekstrakta lišaja R. fraxinea), lecanoric acid
(izolovana iz ekstrakta lišaja M. subaurifera) i 2’-O-methylanziaic acid (izolovana iz
ekstrakta lišaja M. fuliginosa).
Svi testirani uzorci ispoljili su snažnu antimikrobnu, antioksidativnu i
antikancerogenu aktivnost, što je od velikog značaja zbog njihove potencijalne primene
u medicini, veterini i farmaceutskoj industriji.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.