Title
Analiza faktora koji utiču na neuspeh lečenja vanbolničke pneumonije kod hospitalizivanih pacijenata
Creator
Vukadinović, Dubravka D., 1977-
Copyright date
2017
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
D-3048
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 12.04.2017.
Other responsibilities
mentor
Stefanović, Srđan, 1966-
predsednik komisije
Petrović, Marina, 1969-
član komisije
Janković, Slobodan, 1961-
član komisije
Mikov, Momir, 1956-
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Fakultet medicinskih nauka
Alternative title
Analysis of factors associated with early treatment
failure in adult hospitalized patients with
community-acquired pneumonia
Publisher
[D. D. Vukadinović]
Format
98 listova
Abstract (sr)
Uvod. Rani neuspeh u lečenju (RNL) kod pacijenata sa vanbolnički stečenom
pneumonijom (CAP) koji zahtevaju hospitalizaciju relativno se često sreće u
rutinskoj kliničkoj praksi i predstavlja ozbiljan javno-zdravstveni problem
širom sveta s obzirom da je udružen sa prolongiranim boravkom u bolnici,
većim rizikom od smrtnog ishoda i znatnim povećanjem troškova lečenja.
Cilj. Primarni cilj ove studije bio je da analizira relativni značaj faktora
koji utiču na pojavu RNL kod odraslih hospitalno lečenih pacijenata zbog
CAP, sa posebnim osvrtom na potencijalno promenljive faktore koji u
prethodnim studijama nisu ili su nedovoljno bili ispitivani.
Metode. Sprovedena je retrospektivna studija tipa slučaja-kontrola na uzorku
od 126 odraslih pacijenata lečenih zbog težih oblika CAP na Klinici za
plućne bolesti Kliničkog centra Srbije u Beogradu, u periodu 01.01.2007-
31.12.2011. godine. “Slučajeve” su činili 63 uzastopno odabrana pacijenta sa
opserviranim RNL u toku prva tri dana nakon prijema u bolnicu, dok se
kontrolna grupa sastojala od identičnog broja nasumično izabranih
pacijenata kod kojih takav ishod nije zabeležen, a koji su usklađeni sa svakim
od „slučajeva“ prema polu, starosti i vremenskom periodu prijema u bolnicu.
Povezanost između potencijalnih faktora rizika, odnosno protektivnih
faktora i RNL procenjena je logističkom regresionom analizom.
Rezultati. Udružena gastrointestinalna oboljenja (korigovani OR 18,83;
95%CI 1,15- 309,04), viši CURB-65 skor na prijemu (korigovani OR 2,57;
95%CI 1,05-6,25), inicijalna primena nesteroidnih antiinflamatornih
lekova (NSAIL) u bolnici (korigovani OR 38,19; 95%CI 3,61-404,51) i
prethodno ambulantno lečenje inhalacionim kortikosteroidima (korigovani
OR 22,41; 95%CI 1,03-489,06), predstavljaju značajne faktore rizika za pojavu
RNL. S druge strane, starije životno doba i upotreba antibiotika zbog iste
infekcije pre prijema u bolnicu povezani su sa znatno nižim rizikom od
razvoja ETF, smanjujući pritom šansu za 98%, odnosno za blizu 90%. Pojava
RNL u ispitivanoj populaciji pacijenata značajno je povezana sa rizikom od
smrtnog ishoda (χ2=7,461; p<0,01).
Zaključak. Izbegavanje rutinske primene NSAIL u bolničkim uslovima i
upotreba odgovarajućih antibiotika pre hospitalizacije mogu biti korisni
za pacijente obolele od CAP kod kojih je indikovano bolničko lečenje u
smislu smanjenja rizika za nastanak RNL. CURB-65 skor na prijemu u bolnicu
može biti bolji prediktor RNL od indeksa težine pneumonije (PSI). Dodatne
prospektivne studije su potrebne kako bi se potvrdili ovi nalazi.
Abstract (en)
Background. In routine clinical practice early treatment failure (ETF) in patients hospitalized for community-acquired pneumonia (CAP) is relatively common and represents a serious public health problem due to its significant association with prolonged hospitalization, increased risk of mortality and higher treatment costs.
Aim: The primary goal of this study was to analyze relative importance of factors influencing ETF in hospitalized adult patients with CAP, with emphasis on potentially modifiable factors that still has been insufficiently explored.
Methods. A retrospective case-control study was carried out on a sample of 126 adult patients treated for serious CAP at the Clinic for Pulmonary Diseases, Clinical Center of Serbia, Belgrade, Serbia, during the 5-year period (2007-2011.). The cases (n=63) were consecutive patients with ETF, observed within the three days upon the admission to hospital, while the control group consisted of the equal number of randomly selected patients without such an outcome who were matched with each case by gender, age and time of hospitalization. The association between potential risk/protective factors and ETF was estimated using logistic regression analysis.
Results. The coexistence of gastrointestinal disorders (adjusted OR 18.83, 95%CI 1.15- 309.04), higher CURB-65 score on admission (adjusted OR 2.57, 95%CI 1.05-6.25), initial use of nonsteroidal anti-inflammatory drugs (NSAIDs) in hospital (adjusted OR 38.19, 95%CI 3.61-404.51) and previous outpatient use of inhaled corticosteroids (adjusted OR 22.41, 95%CI 1.03-489.06) were found to be significant risk factors for ETF. On the other hand, older age and use of antibiotics before the hospitalization were associated with a significantly lower chance of experiencing ETF, reducing the odds for 98% and almost 90%, respectively. The occurrence of ETF was significantly associated with increased risk of mortality (χ2=7,461; p<0,01)
in our patients.
Conclusions. The avoidance of routine in-hospital use of NSAIDs as well as
outpatient use of appropriate antibiotics may be beneficial for patients hospitalized
for CAP in terms of reducing risk of ETF. The CURB-65 score could be better
predictor of ETF than Pneumonia Severity Index. Further prospective studies are
required to confirm these findings.
Authors Key words
Rani neuspeh lečenja, vanbolnička pneumonija,
faktori rizika, nesteroidni
antiinflamatorni lekovi, antibiotici
Authors Key words
Early treatment failure, community-acquired
pneumonia, risk factors, nonsteroidal antiinflammatory
drugs, antibiotics
Classification
616.24-002-085(043.3)
Subject
Pneumonija - Lečenje
Type
Tekst
Abstract (sr)
Uvod. Rani neuspeh u lečenju (RNL) kod pacijenata sa vanbolnički stečenom
pneumonijom (CAP) koji zahtevaju hospitalizaciju relativno se često sreće u
rutinskoj kliničkoj praksi i predstavlja ozbiljan javno-zdravstveni problem
širom sveta s obzirom da je udružen sa prolongiranim boravkom u bolnici,
većim rizikom od smrtnog ishoda i znatnim povećanjem troškova lečenja.
Cilj. Primarni cilj ove studije bio je da analizira relativni značaj faktora
koji utiču na pojavu RNL kod odraslih hospitalno lečenih pacijenata zbog
CAP, sa posebnim osvrtom na potencijalno promenljive faktore koji u
prethodnim studijama nisu ili su nedovoljno bili ispitivani.
Metode. Sprovedena je retrospektivna studija tipa slučaja-kontrola na uzorku
od 126 odraslih pacijenata lečenih zbog težih oblika CAP na Klinici za
plućne bolesti Kliničkog centra Srbije u Beogradu, u periodu 01.01.2007-
31.12.2011. godine. “Slučajeve” su činili 63 uzastopno odabrana pacijenta sa
opserviranim RNL u toku prva tri dana nakon prijema u bolnicu, dok se
kontrolna grupa sastojala od identičnog broja nasumično izabranih
pacijenata kod kojih takav ishod nije zabeležen, a koji su usklađeni sa svakim
od „slučajeva“ prema polu, starosti i vremenskom periodu prijema u bolnicu.
Povezanost između potencijalnih faktora rizika, odnosno protektivnih
faktora i RNL procenjena je logističkom regresionom analizom.
Rezultati. Udružena gastrointestinalna oboljenja (korigovani OR 18,83;
95%CI 1,15- 309,04), viši CURB-65 skor na prijemu (korigovani OR 2,57;
95%CI 1,05-6,25), inicijalna primena nesteroidnih antiinflamatornih
lekova (NSAIL) u bolnici (korigovani OR 38,19; 95%CI 3,61-404,51) i
prethodno ambulantno lečenje inhalacionim kortikosteroidima (korigovani
OR 22,41; 95%CI 1,03-489,06), predstavljaju značajne faktore rizika za pojavu
RNL. S druge strane, starije životno doba i upotreba antibiotika zbog iste
infekcije pre prijema u bolnicu povezani su sa znatno nižim rizikom od
razvoja ETF, smanjujući pritom šansu za 98%, odnosno za blizu 90%. Pojava
RNL u ispitivanoj populaciji pacijenata značajno je povezana sa rizikom od
smrtnog ishoda (χ2=7,461; p<0,01).
Zaključak. Izbegavanje rutinske primene NSAIL u bolničkim uslovima i
upotreba odgovarajućih antibiotika pre hospitalizacije mogu biti korisni
za pacijente obolele od CAP kod kojih je indikovano bolničko lečenje u
smislu smanjenja rizika za nastanak RNL. CURB-65 skor na prijemu u bolnicu
može biti bolji prediktor RNL od indeksa težine pneumonije (PSI). Dodatne
prospektivne studije su potrebne kako bi se potvrdili ovi nalazi.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.