Title
Perfekat u srpskom jeziku i njegovi ekvivalenti u francuskom jeziku
Creator
Jovanović, Vera, 1979-
Copyright date
2013
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
D-2642
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 14.10.2013.
Other responsibilities
mentor
Stanojević, Veran, 1967-
član komisije
Ašić, Tijana, 1973-
član komisije
Kovačević, Miloš, 1953-
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Filološko-umetnički fakultet
Format
344 листа
Abstract (sr)
Predmet ovog rada predstavlja kontrastivna analiza perfekta u srpskom
jeziku i njemu korelativnih glagolskih oblika u francuskom jeziku. Perfekat je
centralno, nemarkirano glagolsko vreme u sistemu preteritalnih vremena u
srpskom jeziku. Odlikuje se brojnim i raznovrsnim temporalnim i modalnim
upotrebama, što doprinosi njegovoj polisemičnosti. Na planu kontrastiranja sa
korelativnim oblicima u francuskom jeziku navedena svojstva perfekta imaju
značajne konsekvence prilikom selekcije prevodnih ekvivalenata. Odnos
prevodne ekvivalencije perfekat uspostavlja sa većim brojem glagolskih oblika u
francuskom jeziku (preko dvadeset), čime se pomenuta korelacija svrstava u tip
divergentne polisemije. Opšti cilj rada usmeren je ka identifikaciji i
deskripciji kako sličnosti, tako i razlika između perfekta u srpskom i
ekvivalentnih glagolskih oblika u francuskom jeziku. Zadatak ovog rada je da se
utvrde lingvističke kategorije koje utiču na izbor prevodnog ekvivalenta u
francuskom.
U radu primenjujemo metodu kontrastivne analize primera ekscerpiranih
iz paralelnog korpusa sačinjenog od trideset književnih dela na srpskom i
njihovih prevoda na francuski. Osnovu metode kontrastivne analize čine tri
koraka: identifikovanje ekvivalenata, poređenje, utvrđivanje sličnosti i
kontrasta. Teorijsko-metodološki okvir deskripcije jezičkih datosti zasnovan je
na sledećim teorijama: teoriji dvokomponentne aspektualnosti, zatim
Rajhenbahovoj teoriji i teorijskim nadogradnjama Rajhenbahovog logičkog opisa
glagolskih vremena, kao i na teoriji o narativnim planovima.
Rezultati kontrastivne analize pokazuju da na selekciju prevodnih
ekvivalenata srpskog perfekta među glagolskim oblicima francuskog jezika
utiče veći broj faktora:
a) aspektualne kategorije (im)perfektivno,
(ne)ograničeno i (ne)telično,
b) temporalne informacije odn. relacije između
triju tačaka E, R i S,
v) prisustvo fiktivnog momenta govora S’,
g) način
koncipovanja glagolske situacije (opozicija događajno/rezultativno),
d)temporalna progresija: +TP (sukcesija), −TP (analepsa), 0TP (simultanost),
đ)narativni planovi: prvi/drugi plan, e) retrospektivna/prospektivna vizura,
ž)sintaksičke prinude,
z) enuncijativna polifonija,
i) modalna obojenost iskaza,
j) doživljenost predstavljene radnje,
k) funkcionalni stil (razgovorni/književni jezik),
l) temporalna homogenizacija teksta,
lj) različiti stilski efekti.
Posebno se ističu sistemske razlike između srpskog i francuskog jezika u
pogledu kodiranja različitih aspektualnih informacija. U srpskom jeziku, koji
ima bogatu derivacionu morfologiju, polje aspekta je dominantnije, dok su
glagolska vremena u francuskom mnogo specijalizovanija.
Abstract (en)
This thesis is dedicated to the contrastive analysis of the perfect tense in Serbian language and the correlated verb forms in French. The perfect tense is a central, unmarked verb tense in the system of Serbian preterite tenses. Numerous and diverse temporal and modal uses of the perfect tense contribute to its polysemity. When it comes to contrasting with correlated forms in French, the aforementioned characteristics of the perfect tense are essential for selecting translation equivalents. The translation equivalence is established with a large number of (over twenty) verb forms in French, which categorizes this correlation as a type of divergent polysemy. The general objective of this thesis is to identify and describe both similarities and differences between the
perfect tense and the equivalent verb forms in French. The purpose of the thesis,
however, is to determine linguistic categories which influence the process of selecting an adequate translation equivalent in French.
In this work we apply the method of contrastive analysis of the examples
excerpted from a parallel corpus comprising thirty literary works in Serbian and their translation into French. Contrastive analysis method itself includes three steps:
identification of equivalents, comparison, identification of similarities and differences. Theoretically-methodological framework of describing linguistic phenomena is based on the following theories: the Theory of two-component aspect, the Reichenbach’s Theory of Tense and theories building on the Reichenbach’s logical description of verb tenses,the Theory of Narrative Foreground and Background.
The results of the performed contrastive analysis indicate that there is a large
number of factors influencing the selection of translation equivalents among verbal forms in French for Serbian perfect tense: a) aspectual categories (im)perfective, (un)bounded,and (a)telic; b) temporal information, i.e. the relation among three points E, R and S; c)the presence of the fictive moment of speech S’; d) the manner of creating a verbal situation (the opposition: event/resultative state); e) temporal progression: +TP (succession), -TP (analepsis), 0TP (simultaneity); f) narrative plans: foreground/background; g) retrospective/ prospective viewpoint; h) syntactic constraints;
i) enunciative polyphony; j) statement modality; k) emotional insight; l) functional style (conversational/literary language); m) temporal homogenization of a text; n) various stylistic effects. In this thesis we underline the systemic differences between Serbian and French in terms of encoding different pieces of aspectual information. In Serbian, characterized by rich derivational morphology, the field of aspect is more dominant,whereas in French verb tenses tend to be more specialized.
Authors Key words
kontrastivna analiza, prevodna ekvivalencija, srpski
jezik, francuski jezik, perfekat, glagolska vremena, aspekt
Type
Tekst
Abstract (sr)
Predmet ovog rada predstavlja kontrastivna analiza perfekta u srpskom
jeziku i njemu korelativnih glagolskih oblika u francuskom jeziku. Perfekat je
centralno, nemarkirano glagolsko vreme u sistemu preteritalnih vremena u
srpskom jeziku. Odlikuje se brojnim i raznovrsnim temporalnim i modalnim
upotrebama, što doprinosi njegovoj polisemičnosti. Na planu kontrastiranja sa
korelativnim oblicima u francuskom jeziku navedena svojstva perfekta imaju
značajne konsekvence prilikom selekcije prevodnih ekvivalenata. Odnos
prevodne ekvivalencije perfekat uspostavlja sa većim brojem glagolskih oblika u
francuskom jeziku (preko dvadeset), čime se pomenuta korelacija svrstava u tip
divergentne polisemije. Opšti cilj rada usmeren je ka identifikaciji i
deskripciji kako sličnosti, tako i razlika između perfekta u srpskom i
ekvivalentnih glagolskih oblika u francuskom jeziku. Zadatak ovog rada je da se
utvrde lingvističke kategorije koje utiču na izbor prevodnog ekvivalenta u
francuskom.
U radu primenjujemo metodu kontrastivne analize primera ekscerpiranih
iz paralelnog korpusa sačinjenog od trideset književnih dela na srpskom i
njihovih prevoda na francuski. Osnovu metode kontrastivne analize čine tri
koraka: identifikovanje ekvivalenata, poređenje, utvrđivanje sličnosti i
kontrasta. Teorijsko-metodološki okvir deskripcije jezičkih datosti zasnovan je
na sledećim teorijama: teoriji dvokomponentne aspektualnosti, zatim
Rajhenbahovoj teoriji i teorijskim nadogradnjama Rajhenbahovog logičkog opisa
glagolskih vremena, kao i na teoriji o narativnim planovima.
Rezultati kontrastivne analize pokazuju da na selekciju prevodnih
ekvivalenata srpskog perfekta među glagolskim oblicima francuskog jezika
utiče veći broj faktora:
a) aspektualne kategorije (im)perfektivno,
(ne)ograničeno i (ne)telično,
b) temporalne informacije odn. relacije između
triju tačaka E, R i S,
v) prisustvo fiktivnog momenta govora S’,
g) način
koncipovanja glagolske situacije (opozicija događajno/rezultativno),
d)temporalna progresija: +TP (sukcesija), −TP (analepsa), 0TP (simultanost),
đ)narativni planovi: prvi/drugi plan, e) retrospektivna/prospektivna vizura,
ž)sintaksičke prinude,
z) enuncijativna polifonija,
i) modalna obojenost iskaza,
j) doživljenost predstavljene radnje,
k) funkcionalni stil (razgovorni/književni jezik),
l) temporalna homogenizacija teksta,
lj) različiti stilski efekti.
Posebno se ističu sistemske razlike između srpskog i francuskog jezika u
pogledu kodiranja različitih aspektualnih informacija. U srpskom jeziku, koji
ima bogatu derivacionu morfologiju, polje aspekta je dominantnije, dok su
glagolska vremena u francuskom mnogo specijalizovanija.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.