Title
Naučnofantastična nadgradnja Uliksa Džejmsa Džojsa u (anti)utopijskoj noveli "Jahači rumene nadnice" Filipa Hozea Farmera
Creator
Tasić, Marko J., 1984- (aut)
Copyright date
2015
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
D-2874
Theses Type
PhD thesis
description
Datum odbrane: 06.07.2015.
Other responsibilities
mentor
Nedeljković, Aleksandar B., 1950- (ths, code: 06794)
član komisije
Đergović-Joksimović, Zorica, 1968- (oth, code: 06793)
član komisije
Đorić, Biljana. (oth)
član komisije
Đurić-Paunović, Ivana, 1969- (oth, code: 06800)
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Filološko-umetnički fakultet
Alternative title
Science-fictional upgrading of James Joyce’s Ulysses in Phillip José Farmer’s (anti)utopian novella “Riders of the Purple Wage”
Publisher
Крагујевац : [М. Ј. Тасић],
Format
PDF/A (pages)
description
Napomene uz tekst.
Umnoženo za odbranu.
Univerzitet u Kragujevcu, Filološko-umetnički fakultet, 2015.
Rezime ; Summary.
Bibliografija: listovi 183-195.
Abstract (sr)
Disertacija Naučnofantastična nadgradnja Uliksa Džejmsa Džojsa u (anti)utopijskoj noveli „Jahači rumene nadnice“ Filipa Hozea Farmera fokusira se na komparativnu analizu dva književna dela pomenuta u samom nazivu, kao i na analizu narativnih tehnika putem kojih je Farmer realizovao naučnofantastičnu nadgradnju Džojsovog klasika. Osnovna hipoteza rada sastoji se u tvrdnji da postoji izrazita stilska i tematsko-motivska sličnost Farmerove novele “Jahači rumene nadnice” i Džojsovog Uliksa, kao i da Džojsov roman ovakvom Farmerovom naučnofantastičnom nadgradnjom nije degradiran i ismejan, već, naprotiv, da su takvim literarnim postupkom otvoreni novi putevi za stvaralačko projektovanje Uliksa u budućnost čovečanstva.
Prvih devet poglavlja ove disertacije prikazuju život i stvaralaštvo Filipa Hozea Farmera i kritičku recepciju na koju je naišao, a zatim se usmeravaju ka formalnoj, naratološkoj i sadržinskoj analizi naučnofantastične novele, sa dominantnim socijalnim novumom, „Jahači rumene nadnice“. Koristili smo, ali nastojali i da preciznije definišemo, nekoliko osnovnih pojmova koji su potrebni za ovo proučavanje, kao što su: novum, forma i sadržina, fabula i siže.
Sledećih šest poglavlja posvećeno je komparativnoj analizi Džojsovog Uliksa i Farmerovih „Jahača rumene nadnice“ i to na četiri nivoa: jezičkom, sadržinskom, kompozicionom i misaono-idejnom. Takvom analizom, došli smo do rezultata da je sličnost između dva proučavana dela najveća na jezičkom nivou, ali da postoje značajne sličnosti i na preostala tri nivoa – sadržinskom (u upotrebi komičnog, psihoanalizi, postavci likova, korišćenoj parodiji i satiri), kompozicijskom (po korišćenim narativnim strategijama i stilskom oblikovanju teksta) i misaono-idejnom (po zajedničkim motivima, referencama, aluzijama, demitologizaciji mitoloških obrazaca, izraženoj dehumanizaciji, korišćenoj epifaniji i specifičnom odnosu likova prema umetnosti).
Na osnovu sprovedene analize, zaključili smo da je novela „Jahači rumene nadnice“ delo visokog umetničkog kvaliteta jer kroz nadgradnju Uliksa demonstrira kako se Džojsova transformacija mita o Odiseju može, kreativno i originalno, dalje transformisati u naučnofanastičnom i futurskom kontekstu, pokazujući kako bi taj mit mogao da izgleda u jednoj budućnosti čovečanstva koja je prikazana sa izrazitim karakteristikama i utopije, i distopije. Ova disertacija nastoji da dokaže da Farmerova dvostruka negacija mita, dvostruka dekanonizacija (parodija Džojsove parodije/nadgradnje) ne znači stvaranje antikanona i negaciju tradicije, već, zapravo, afirmaciju književnosti koja se još jednom potvrđuje kroz briljantnost naučnofantastičnog književnog izraza kojim je „džojsizam“ produžen u jedno buduće doba.
Abstract (en)
The dissertation Science-fictional upgrading of James Joyce’s Ulysses in Phillip José Farmer’s (anti)utopian novella “Riders of the Purple Wage” focuses on the comparative analysis of two works of fiction already mentioned in the title itself, as well as on the narrative techniques which Farmer used to accomplish this science-fictional upgrading of Joyce’s classic novel. The main hypothesis of the dissertation is in the statement that there is a clear stylistic, thematic and motif-wise resemblance between Farmer’s novella “Riders of the Purple Wage” and Joyce’s Ulysses; but, Joyce’s novel is not degraded and derided by the science fiction upgrading, on the contrary, such literary procedures open the roads for a projection of Ulysses into the future of mankind.
The first nine chapters of this dissertation depict the life and work of Philip José Farmer, along with the critical reception he received, and this is followed by the formal, narratological, and content analysis of the science fiction novella “Riders of the Purple Wage”, with the dominant social novum. We used, but also we endeavored to define more accurately, some basic terms necessary for this research, such as: novum, form and content, fabula and sujet.
The next six chapters are dedicated to the comparative analysis of Joyce’s Ulysses and Farmer’s “Riders of the Purple Wage”, at four levels: language, content, composition, and metaphysical level. The analysis resulted in our conclusion that the greatest resemblance between the analyzed works is on the language level, yet there are significant similarities on the other three levels as well – content level (the use of comedic elements, psychoanalysis, the presentation of characters, parody, and satire), composition level (usage of narrative strategies and stylistic modeling of the text) and metaphysical level (motifs used in both works, references, allusions, demythologization of mythical patterns, sharp view of dehumanization, usage of epiphany, and a characteristic relation of characters towards art).
On the basis of our analysis, we conclude that the novella “Riders of the Purple Wage” is a remarkable artisтic achievement, since, via the upgrading of Ulysses, it demonstrates how Joyce’s mythical transformation of the story of Odysseus can be transferred further on, creatively and originally, into a science fiction and futuristic context, showing what this myth would look like in a strongly utopian but also dystopian future of humanity. The aim of this dissertation is to prove that Farmer’s double negation of the myth, his double decanonization (parody of Joyce’s parody/upgrading) does not mean the creation of an anti-canon nor the negation of tradition, but, rather, means an affirmation of literature, being confirmed afresh through the brilliant science-fictional literary expression, thus extending “Joyce-ism” into the future.
Authors Key words
Joyce, James, 1882-1941
Uliks, “Jahači rumene nadnice”, Filip Hoze Farmer
Authors Key words
Farmer, Philip José, 1918-2009
Classification
821.111-31.09
Subject
821.111(73)-311.9.09
Type
monograph
text - theses
Text
Abstract (sr)
Disertacija Naučnofantastična nadgradnja Uliksa Džejmsa Džojsa u (anti)utopijskoj noveli „Jahači rumene nadnice“ Filipa Hozea Farmera fokusira se na komparativnu analizu dva književna dela pomenuta u samom nazivu, kao i na analizu narativnih tehnika putem kojih je Farmer realizovao naučnofantastičnu nadgradnju Džojsovog klasika. Osnovna hipoteza rada sastoji se u tvrdnji da postoji izrazita stilska i tematsko-motivska sličnost Farmerove novele “Jahači rumene nadnice” i Džojsovog Uliksa, kao i da Džojsov roman ovakvom Farmerovom naučnofantastičnom nadgradnjom nije degradiran i ismejan, već, naprotiv, da su takvim literarnim postupkom otvoreni novi putevi za stvaralačko projektovanje Uliksa u budućnost čovečanstva.
Prvih devet poglavlja ove disertacije prikazuju život i stvaralaštvo Filipa Hozea Farmera i kritičku recepciju na koju je naišao, a zatim se usmeravaju ka formalnoj, naratološkoj i sadržinskoj analizi naučnofantastične novele, sa dominantnim socijalnim novumom, „Jahači rumene nadnice“. Koristili smo, ali nastojali i da preciznije definišemo, nekoliko osnovnih pojmova koji su potrebni za ovo proučavanje, kao što su: novum, forma i sadržina, fabula i siže.
Sledećih šest poglavlja posvećeno je komparativnoj analizi Džojsovog Uliksa i Farmerovih „Jahača rumene nadnice“ i to na četiri nivoa: jezičkom, sadržinskom, kompozicionom i misaono-idejnom. Takvom analizom, došli smo do rezultata da je sličnost između dva proučavana dela najveća na jezičkom nivou, ali da postoje značajne sličnosti i na preostala tri nivoa – sadržinskom (u upotrebi komičnog, psihoanalizi, postavci likova, korišćenoj parodiji i satiri), kompozicijskom (po korišćenim narativnim strategijama i stilskom oblikovanju teksta) i misaono-idejnom (po zajedničkim motivima, referencama, aluzijama, demitologizaciji mitoloških obrazaca, izraženoj dehumanizaciji, korišćenoj epifaniji i specifičnom odnosu likova prema umetnosti).
Na osnovu sprovedene analize, zaključili smo da je novela „Jahači rumene nadnice“ delo visokog umetničkog kvaliteta jer kroz nadgradnju Uliksa demonstrira kako se Džojsova transformacija mita o Odiseju može, kreativno i originalno, dalje transformisati u naučnofanastičnom i futurskom kontekstu, pokazujući kako bi taj mit mogao da izgleda u jednoj budućnosti čovečanstva koja je prikazana sa izrazitim karakteristikama i utopije, i distopije. Ova disertacija nastoji da dokaže da Farmerova dvostruka negacija mita, dvostruka dekanonizacija (parodija Džojsove parodije/nadgradnje) ne znači stvaranje antikanona i negaciju tradicije, već, zapravo, afirmaciju književnosti koja se još jednom potvrđuje kroz briljantnost naučnofantastičnog književnog izraza kojim je „džojsizam“ produžen u jedno buduće doba.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.