Title
Poremećaji ponašanja i depresivnost kod dece sa lakom intelektualnom ometenošću
Creator
Tomić, Katarina, 1976-
Copyright date
2012
Object Links
Select license
Bez licence - direktna primena zakona
License description
Ako ne izaberete neku od licenci, vaše zaštićeno delo može biti korišćeno samo u okviru opštih ograničenja autorskih prava. Na taj način ne dozvoljavate komercijalno ni nekomercijalno korišćenje, naročito reprodukciju, distribuciju, emitovanje, dostupnost i obradu dela. Izbor Creative Commons (CC) licence promoviše diseminaciju vašeg dela. Za više informacija: http://creativecommons.org.rs/licence
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
D-2562
Theses Type
PhD thesis
description
datum odbrane: 02.11.2012.
Other responsibilities
mentor
Mihajlović, Goran, 1961- (ths, code: 07179)
član komisije
Đukić-Dejanović, Slavica, 1951- (oth, code: 07133)
član komisije
Ravanić, Dragan, 1950- (oth, code: 07199)
član komisije
Milovanović, Srđan, 1967- (oth, code: 02810)
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Fakultet medicinskih nauka
Alternative title
Behavioral and emotional disorders in children with mild intellectual disability
Publisher
Крагујевац : [К. Н. Томић],
Format
PDF/A (listova)
description
Umnoženo za odbranu.
Univerzitet u Kragujevcu, Fakultet medicinskih nauka., 20121102, dr medicinskih nauka, psihijatrija.
Bibliografija: listovi 180-193.
Izvod; Abstract.
Abstract (sr)
Istraživanja mentalnog zdravlja dece sa intelektualnom ometenošću (IO)
pokazuju da postoji čak tri do četiri puta veći rizik od ispoljavanja kliničkih
emocionalnih i bihejvioralnih poremećaja kod ove dece u poređenju sa decom bez
ometenosti. Najfrekventnije smetnje emocija i ponašanja, sa simptomima koji
odgovaraju standardnim dijagnostičkim kategorijama, tipične su za decu sa lakom IO, a relativna očuvanost kognitivnih kapaciteta i kominikacionih sposobnosti
omogućava korišćenje merila i dijagnostičkih instrumenata koji su u standardnoj
primeni i kada su u pitanju deca bez ometenosti Cilj ovog istraživanja bio je da se utvrde frekvencija, tipovi i socio-demografski i personalni predikcioni faktori mentalnih i bihejvioralnih poremećaja kod dece sa lakom IO, uzrasta od 9-18 godina, koji pohađaju specijalne
škole za obrazovanje dece sa smetnjama u intelektualnom razvoju.
Uzorak istraživanja odabran je metodom klasterskog slučajnog uzorkovanja i
obuhvata osam specijalnih osnovnih škola na teritoriji Srbije, u kojima su
ispitivani svi učenici koji su zadovoljavali kriterijume izbora: laka IO
(koeficijent inteligencije u rasponu od 50-69, mereno standardizovanim skalama za
decu), predviđen uzrast i nepostojanje ozbiljnih komorbidnih stanja, posebno
neuropatologije i autizma. Ukupan uzorak broji 311 dece, sa ujednačenom polnom
distribucijom i najvećim brojem dece uzrasta od 10 do 16 godina.
U istraživanju je korišćena Ček lista ponašanja dece uzrasta 6-18 godina,
forma za nastavnike (TRF – Teacher Report Form, Achenbach & Rescorla, 2001), sa 113 problemskih ajtema koji pokrivaju čitav spektar problemskih ponašanja, koja se
vrednuju na skali od 0-2, kao i za potrebe istraživanja konstruisan Upitnik o
personalnim karakteristikama dece - ispitanika i socio-ekonomskom statusu
njihovih porodica. Informanti su bili nastavnici – razredne starešine.
Rezultati istraživanja pokazuju povećanu učestalost psihopatologije kod dece
uzorka u poređenju sa normama prosečne populacije. Izraženiji su eksternalizovani – bihejvioralni, nego internalizovani – emocionalni problemi. Takođe, komorbiditet
obe dimenzije smetnji pokazuje veću frekventnost od očekivane. Na obe dimenzije
problema značajno utiču lični i socio-demografski faktori, posebno pol, uzrast, red rođenja, nacionalna pripadnost, intelektualne sposobnosti, tip smeštaja deteta, kao i ekonomski status porodice, obrazovanje i zaposlenje roditelja. Devojčice su,
generalno, pod većim rizikom za ispoljavanje patologije od dečaka. Deca sa lošijim
školskim uspehom i nižim sposobnostima imala su ozbiljnije inetrnalizovane
smetnje, dok su deca viših sposobnosti, posebno romske nacionalnosti, pokazivala
frekventnije poremećaje u ponašanju. Loša socio-ekonomska situacija porodice i
nezaposlenost roditelja uticali su negativno na ponašanje, a viši nivoi obrazovanja roditelja i viši ekonomski standard porodice na emocionalne smetnje. Pod najvećim rizikom od internalizovanih smetnji bila su prvorođena deca i deca koja žive u nepotpunim porodicama, dok su eksternalizovane smetnje frekventnije kod mlađe dece
iz višečlanih porodica, kao i kod dece bez roditeljskog staranja smeštene u
domovima za decu.
Rezultati istraživanja upućuju na potrebu ozbiljnijeg razmatranja uslova
života i edukacije dece sa lakom IO, u cilju prevencije poremećaja mentalnog
zdravlja. Detektovani faktori pojačane vulnerabilnosti spadaju u grupu faktora koji su podložni modifikaciji, što ima praktičan značaj u smislu preduzimanja
konkretnih koraka prevencije, posebno angažovanjem relevantnih činilaca u
edukativnoj sredini. Preporučuje se stavljanje većeg akcenta na ranu detekciju
psihopatoloških smetnji, što podrazumeva edukovanje obrazovnih kadrova, kao i
roditelja i staratelja u smislu upoznavanja i ublažavanja faktora rizika, ali i u
smislu prepoznavanja atipičnih znakova i pokazatelja emocionalnih i bihejvioralnih
tegoba.
Abstract (en)
Studies of mental health of children with intellectual disabilities (ID) show that there are three to four times higher risk of clinical manifestation of emotional and behavioral disorders in these children compared with children without disability. The most frequent disturbances of emotions and behavior, with symptoms that meet standard diagnostic categories, are typical for children with mild levels of ID, and relatively preserved cognitive and comunicative abilities in these children allow the use of standard diagnostic criteria and instruments used in children without ID.
The aim of this study was to determine the frequency, types and socio-demographic
and personal factors predictive of mental and behavioral disorders in children with mild ID, aged 9-18 years, who attend special schools for children with intellectual disability.
The study sample was selected using cluster random sampling, with inclusion of eight special primary schools in Serbia, in which all the students that met the following selection criteria were tested: mild Id (IQ range from 50-69, measured by standardized intelligence scales for children), 9-18 years of age and absence of serious comorbid conditions, particularly different forms of neuropathology and autism. The total sample included 311 children with a balanced gender distribution and the highest number of children aged from 10 to 16 years.
The study used Behavioral checklist for children aged 6-18 years, the Teacher Report Form (TRF - Teacher Report Form, Achenbach & Rescorla, 2001), with 113 problem items that cover a wide range of problem behaviors, which are assesed on a scale of 0 - 2, as well as for this particular research designed Questionnaire about personal characteristics of children - respondents and socio-economic status of their families. The informants were classroom teachers.
The results show an increased incidence of psychopathology in children in our sample compared to norms of average population. Externalizing – behavioral disorders were more prominent than Internalizing - emotional problems. In addition, comorbidity of both dimensions had higher frequency than expected. Personal and socio-demographic factors, particularly gender, age, birth order, ethnicity, intellectual abilities, type of placement of the child, family economic status, parents' education and employment significantly affected both
dimensions of problems. Girls were generally under greater risk for the manifestation of pathology then boys. Children with poor school achievement and lower abilities had more serious Internalized disorders, while children of higher abilities, particularly from Roma ethnicity, showed more frequent behavioral problems. Poor income and low socio-economic status of families as well as parents' unemployment negatively influenced behavioral difficulties, while higher levels of parental education and higher economic standard of the families influenced emotional problems. First born children and those living in incomplete
families were at the greatest risk of Internalizing disorders, while Externalizing symptoms recommended that a greater emphasis should be put on early detection of psychopathology, including the process of additional education of school staff and parents - carers in terms of better understanding and mitigation of risk factors, but also in terms of recognition of atypical signs and indicators of emotional and behavioral problems in children with mild ID.
more frequent in youngest children from large families, and children without parental care
situated in foster - care insistutions.
Results of this study indicate the need for serious consideration of the living conditions
and education of children with mild ID, in order to prevent mental health disorders. Detected
factors of increased vulnerability belong to the group of those who could be a subject of
modification, which has practical implications in terms of taking concrete steps for prevention,
particularly by engaging relevant stakeholders in the educational environment. It is
Authors Key words
laka intelektualna ometenost, depresija, poremećaji ponašanja
internalizovane smetnje,
eksternalizovane smetnje
Authors Key words
Deca
Type
monograph
manuscript text - theses
Text
Abstract (sr)
Istraživanja mentalnog zdravlja dece sa intelektualnom ometenošću (IO)
pokazuju da postoji čak tri do četiri puta veći rizik od ispoljavanja kliničkih
emocionalnih i bihejvioralnih poremećaja kod ove dece u poređenju sa decom bez
ometenosti. Najfrekventnije smetnje emocija i ponašanja, sa simptomima koji
odgovaraju standardnim dijagnostičkim kategorijama, tipične su za decu sa lakom IO, a relativna očuvanost kognitivnih kapaciteta i kominikacionih sposobnosti
omogućava korišćenje merila i dijagnostičkih instrumenata koji su u standardnoj
primeni i kada su u pitanju deca bez ometenosti Cilj ovog istraživanja bio je da se utvrde frekvencija, tipovi i socio-demografski i personalni predikcioni faktori mentalnih i bihejvioralnih poremećaja kod dece sa lakom IO, uzrasta od 9-18 godina, koji pohađaju specijalne
škole za obrazovanje dece sa smetnjama u intelektualnom razvoju.
Uzorak istraživanja odabran je metodom klasterskog slučajnog uzorkovanja i
obuhvata osam specijalnih osnovnih škola na teritoriji Srbije, u kojima su
ispitivani svi učenici koji su zadovoljavali kriterijume izbora: laka IO
(koeficijent inteligencije u rasponu od 50-69, mereno standardizovanim skalama za
decu), predviđen uzrast i nepostojanje ozbiljnih komorbidnih stanja, posebno
neuropatologije i autizma. Ukupan uzorak broji 311 dece, sa ujednačenom polnom
distribucijom i najvećim brojem dece uzrasta od 10 do 16 godina.
U istraživanju je korišćena Ček lista ponašanja dece uzrasta 6-18 godina,
forma za nastavnike (TRF – Teacher Report Form, Achenbach & Rescorla, 2001), sa 113 problemskih ajtema koji pokrivaju čitav spektar problemskih ponašanja, koja se
vrednuju na skali od 0-2, kao i za potrebe istraživanja konstruisan Upitnik o
personalnim karakteristikama dece - ispitanika i socio-ekonomskom statusu
njihovih porodica. Informanti su bili nastavnici – razredne starešine.
Rezultati istraživanja pokazuju povećanu učestalost psihopatologije kod dece
uzorka u poređenju sa normama prosečne populacije. Izraženiji su eksternalizovani – bihejvioralni, nego internalizovani – emocionalni problemi. Takođe, komorbiditet
obe dimenzije smetnji pokazuje veću frekventnost od očekivane. Na obe dimenzije
problema značajno utiču lični i socio-demografski faktori, posebno pol, uzrast, red rođenja, nacionalna pripadnost, intelektualne sposobnosti, tip smeštaja deteta, kao i ekonomski status porodice, obrazovanje i zaposlenje roditelja. Devojčice su,
generalno, pod većim rizikom za ispoljavanje patologije od dečaka. Deca sa lošijim
školskim uspehom i nižim sposobnostima imala su ozbiljnije inetrnalizovane
smetnje, dok su deca viših sposobnosti, posebno romske nacionalnosti, pokazivala
frekventnije poremećaje u ponašanju. Loša socio-ekonomska situacija porodice i
nezaposlenost roditelja uticali su negativno na ponašanje, a viši nivoi obrazovanja roditelja i viši ekonomski standard porodice na emocionalne smetnje. Pod najvećim rizikom od internalizovanih smetnji bila su prvorođena deca i deca koja žive u nepotpunim porodicama, dok su eksternalizovane smetnje frekventnije kod mlađe dece
iz višečlanih porodica, kao i kod dece bez roditeljskog staranja smeštene u
domovima za decu.
Rezultati istraživanja upućuju na potrebu ozbiljnijeg razmatranja uslova
života i edukacije dece sa lakom IO, u cilju prevencije poremećaja mentalnog
zdravlja. Detektovani faktori pojačane vulnerabilnosti spadaju u grupu faktora koji su podložni modifikaciji, što ima praktičan značaj u smislu preduzimanja
konkretnih koraka prevencije, posebno angažovanjem relevantnih činilaca u
edukativnoj sredini. Preporučuje se stavljanje većeg akcenta na ranu detekciju
psihopatoloških smetnji, što podrazumeva edukovanje obrazovnih kadrova, kao i
roditelja i staratelja u smislu upoznavanja i ublažavanja faktora rizika, ali i u
smislu prepoznavanja atipičnih znakova i pokazatelja emocionalnih i bihejvioralnih
tegoba.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.