Title
Dekonstrukcija identiteta postmodernog subjekta u Njujorškoj trilogiji Pola Ostera i Antropološkoj trilogiji Borislava Pekića
Creator
Lojanica, Marija, 1979-
Copyright date
2015
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno 3.0 Srbija (CC BY-NC 3.0)
License description
Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje dela, i prerade, ako se navede ime autora na način odredjen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu dela. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/deed.sr_LATN Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
D-2837
Theses Type
PhD thesis
description
datum odbrane: 08.10.2015.
Other responsibilities
mentor
Bošković, Dragan, 1970- (ths, code: 06299)
član komisije
Nastić, Radmila, 1952- (oth, code: 06793)
član komisije
Đorić, Biljana. (oth)
član komisije
Bubanja, Nikola, 1978- (oth, code: 06800)
Academic Expertise
Društveno-humanističke nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Filološko-umetnički fakultet
Alternative title
Identity Deconstruction of the Postmodern Subject in Paul Auster’s The New York Trilogy and Borislav Pekić’s Anthropological Trilogy
Format
PDF/A (listova)
description
Napomene uz tekst.
Umnoženo za odbranu.
Univerzitet u Kragujevcu, Filološko-umetnički fakultet, 2015.
Bibliografija: listovi 310-332.
Rezime ; Summary.
Abstract (sr)
U disertaciji Dekonstrukcija identiteta postmodernog subjekta u Njujorškoj trilogiji Pola Ostera i Antropološkoj trilogiji Borislava Pekića, primenom analitičko-sintetičke, komparativne i dekonstruktivističke metode, razmatrali smo formalne i idejno-tematske postavke pomenutih trilogija, koje nauka o književnosti do sada nije dovodila u direktnu, bilo teoretsko-idejnu, bilo formalno-žanrovsku vezu, a njihov odnos, u književno-teorijskom diskursu, nije sistematično i naučno-utemeljeno ispitivan.
U uvodnom delu radu, ponudili smo razmatranje pojmova subjektivitet i identitet, te razvojnog luka ontološke misli od kartezijanskog do takozvanog strukturalističkog preokreta. Ovakva analiza rezultirala je sledećim zaključkom: koncept identiteta humanog subjekta inicijalno je uspostavljen kao apsolutno racionalizovana, autonomna i samoodrživa kategorija, čije utemeljenje počiva u strukturama koje su joj imanentne. Međutim, ontološke teorije istovremeno postuliraju i nužnost postojanja eksternih autoriteta koji omogućavaju konstitusanje i održanje sopstva. U tom smislu, neosnovano bi bilo tvrditi da su novovekovne, prosvetiteljske i klasično-idealističke koncepcije sopstva ukazivale na potpunu autonomnost subjekta. No, iako su mnogi od stavova koje su postulirali teoretičari od Dekarta do strukturalista prevaziđeni, pa čak i fundamentalno osporeni, nepobitna je činjenica da savremene teorije subjektiviteteta ne samo nastavljaju niz započet kartezijanskim prevratom, već i ulaze u direktan dijalog sa hipotezama svojih prethodnika, a u izvesnoj meri, njima su inspirisane ili anticipirane.
Authors Key words
Auster, Paul, 1948-
subjektivitet, identitet, postmodernizam, postkulturalizam
Authors Key words
Pekić, Borislav, 1930-1992
Classification
subjektivnost
Subject
identitet
Subject
poststrukturalizam
Type
monograph
text - theses
Text
Abstract (sr)
U disertaciji Dekonstrukcija identiteta postmodernog subjekta u Njujorškoj trilogiji Pola Ostera i Antropološkoj trilogiji Borislava Pekića, primenom analitičko-sintetičke, komparativne i dekonstruktivističke metode, razmatrali smo formalne i idejno-tematske postavke pomenutih trilogija, koje nauka o književnosti do sada nije dovodila u direktnu, bilo teoretsko-idejnu, bilo formalno-žanrovsku vezu, a njihov odnos, u književno-teorijskom diskursu, nije sistematično i naučno-utemeljeno ispitivan.
U uvodnom delu radu, ponudili smo razmatranje pojmova subjektivitet i identitet, te razvojnog luka ontološke misli od kartezijanskog do takozvanog strukturalističkog preokreta. Ovakva analiza rezultirala je sledećim zaključkom: koncept identiteta humanog subjekta inicijalno je uspostavljen kao apsolutno racionalizovana, autonomna i samoodrživa kategorija, čije utemeljenje počiva u strukturama koje su joj imanentne. Međutim, ontološke teorije istovremeno postuliraju i nužnost postojanja eksternih autoriteta koji omogućavaju konstitusanje i održanje sopstva. U tom smislu, neosnovano bi bilo tvrditi da su novovekovne, prosvetiteljske i klasično-idealističke koncepcije sopstva ukazivale na potpunu autonomnost subjekta. No, iako su mnogi od stavova koje su postulirali teoretičari od Dekarta do strukturalista prevaziđeni, pa čak i fundamentalno osporeni, nepobitna je činjenica da savremene teorije subjektiviteteta ne samo nastavljaju niz započet kartezijanskim prevratom, već i ulaze u direktan dijalog sa hipotezama svojih prethodnika, a u izvesnoj meri, njima su inspirisane ili anticipirane.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.