Title
Značaj određivanja humoralnih biomarkera iz venske krvi u predviđanju ishoda kod različitih podgrupa bolesnika sa plućnom tromboembolijom
Creator
Jovanović, Ljiljana, 1986-, 74799369
Copyright date
2020
Object Links
Select license
Autorstvo-Nekomercijalno-Bez prerade 3.0 Srbija (CC BY-NC-ND 3.0)
License description
Dozvoljavate samo preuzimanje i distribuciju dela, ako/dok se pravilno naznačava ime autora, bez ikakvih promena dela i bez prava komercijalnog korišćenja dela. Ova licenca je najstroža CC licenca. Osnovni opis Licence: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/deed.sr_LATN. Sadržaj ugovora u celini: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/rs/legalcode.sr-Latn
Language
Serbian
Cobiss-ID
Inventory ID
D-3454
Theses Type
Doktorska disertacija
description
Datum odbrane: 06.07.2021.
Other responsibilities
mentor
Obradović, Slobodan, 1968-, 7221607
predsednik komisije
Miloradović, Vladimir, 1971-, 13571175
član komisije
Nikolić, Ivana, 1981-, 25109863
član komisije
Mladenović, Zorica, 1977-, 17423207
Academic Expertise
Medicinske nauke
University
Univerzitet u Kragujevcu
Faculty
Fakultet medicinskih nauka
Alternative title
The significance of determining humoral biomarkers in venous blood in predicting outcomes in different subgroups of patients with pulmonary thromboembolism
Publisher
[Lj. Z. Jovanović]
Format
89 listova
Abstract (sr)
Uvod. Plućna tromboembolija (PTE) je globalni zdravstveni problem povezan sa
značajnim morbiditetom i mortalitetom. Cilj ove studije je procena prognostičkih
mogućnosti BNP-a, CRP-a, cTNI, ukupnog holesterola i D-Dimera u predviđanju 30-to
dnevne smrtnosti kod pacijenata sa PTE izazvane spontanim ili provocirajućim
(prolaznim ili dugotrajnim) faktorima.
Pacijenti i metode istraživanja. Retrospektivna studija uključila je 1070
pacijenata sa dijagnozom PTE potvrđenom multi-detektorskom kompjuterizovanom
tomografijom sa pulmoangiografijom. Koncetracije biomarkera u krvi merene su tokom
prvih 24 sata od hospitalizacije. Kao krajnji ishod studije definisana je rana 30-to dnevna
smrtnost. Rezultati su izraženi kao medijana (25-ti - 75-ti percentil) obzirom da
istraživani parametri nisu imali normalnu distribuciju. Poređenje grupa izvršeno je
pomoću Pearson-ovog Hi-kvadrat testa, Fisher-ovog egzaktnog testa i Mann-Whitney U testa.
Sprovedena je ROC analiza (površina ispod krive računata sa 95% intervalom
pouzdanosti) koja ukazuje na prognostičku vrednost biomarkera i njihove optimalne
cutoff vrednosti.
Rezultati. Od ukupnog broja pacijenata, 125 (11.7%) umrlo je u okviru od 30-dana
od prijema (8.2%, 11.6%, 20.4%, u spontanoj, kratkotrajno i dugotrajno provociranoj PTE,
redom). BNP je pokazao najsnažniju prediktivnu vrednost u predviđanju smrtnog ishoda kod
pacijenata sa PTE provociranom prolaznim faktorima (AUC=0.762, CI 0.658-0.866, p=0.002)
i nešto nižu u spontano izazvanoj PTE (AUC=0.685, CI 0.490-0.881, p=0.031). CRP i cTnI su
imali najbolje prognostičke mogućnosti kod spontane PTE. Ukupni holesterol je prikazao
skromnu prediktivnu moć kod dugotrajno provocirane PTE. D-Dimer nije značajnije
učestvovao u prognozi smrtnosti ni u jednoj grupi pacijenata.
Zaključak. U odnosu na spontane, prolazne ili dugotrajne uzroke nastanka PTE,
biohemijski profil ovih grupa pacijenata je značajno različit, kao i prognostička moć
biomarkera kod procene 30-to dnevne smrtnosti.
Abstract (en)
Introduction: Pulmonary thromboembolism (PTE) is global health problem associated
with significant morbidity and mortality. The aim of this study was to evaluate the prognostic ability of BNP, CRP, cTnI, total cholesterol and D-Dimer for the prediction of all-cause 30-day mortality in PTE patients regarding whether they classified as spontaneous, transiently provoked
and permanently provoked PTE.
Patients and methods. А retrospective study included 1070 patients with diagnosis of
PTE confirmed by multidetector computed tomography pulmonary angiography. Blood
concentrations of biomarkers were measured during the first 24 h of hospitalization. The endpoint of study was short-term (30-days) all-cause mortality. The results were expressed as median
with 25th-75th percentile range since the examined variables did not have normal distributions.
Comparison of the groups was done by the Pearson Hi-square test, the Fisher Exact Test and the
Mann-Whitney U test. Area under the receiver-operating characteristics (ROC) curve was used to
determine the prognostic value of biomarkers and to select optimal cutoffs.
Results. Among all patients, 125 (11.7%) died within 30 days (8.2%, 11.6%, 20.4%, in
spontaneous, transient and persistent provoked PTE, respectively). BNP blood level had the strongest
predictive value for the primary outcome in transient provoked PTE (AUC=0.762, CI 0.658-0.866,
p=0.002) and a slightly lower in spontaneous PTE (AUC=0.685, CI 0.490-0.881, p=0.031). CRP and
cTnI showed their best prognostic performance in spontaneous PTE. Total cholesterol demonstrated
modest predictive power for the short-term mortality in the group with permanently provoked PTE.
D-Dimer did not contribute significantly to the prediction of primary outcome in either group.
Conclusion. Patients with spontaneous, transient and persistent provoked PTE showed
significantly different profile of biomarkers level and various predictive power for early 30-days allcause mortality.
Authors Key words
biomarkeri, smrtnost, plućna tromboembolija
Authors Key words
biomarkers, mortality, pulmonary thromboembolism
Classification
616.24-005.7(043.3)
Type
Tekst
Abstract (sr)
Uvod. Plućna tromboembolija (PTE) je globalni zdravstveni problem povezan sa
značajnim morbiditetom i mortalitetom. Cilj ove studije je procena prognostičkih
mogućnosti BNP-a, CRP-a, cTNI, ukupnog holesterola i D-Dimera u predviđanju 30-to
dnevne smrtnosti kod pacijenata sa PTE izazvane spontanim ili provocirajućim
(prolaznim ili dugotrajnim) faktorima.
Pacijenti i metode istraživanja. Retrospektivna studija uključila je 1070
pacijenata sa dijagnozom PTE potvrđenom multi-detektorskom kompjuterizovanom
tomografijom sa pulmoangiografijom. Koncetracije biomarkera u krvi merene su tokom
prvih 24 sata od hospitalizacije. Kao krajnji ishod studije definisana je rana 30-to dnevna
smrtnost. Rezultati su izraženi kao medijana (25-ti - 75-ti percentil) obzirom da
istraživani parametri nisu imali normalnu distribuciju. Poređenje grupa izvršeno je
pomoću Pearson-ovog Hi-kvadrat testa, Fisher-ovog egzaktnog testa i Mann-Whitney U testa.
Sprovedena je ROC analiza (površina ispod krive računata sa 95% intervalom
pouzdanosti) koja ukazuje na prognostičku vrednost biomarkera i njihove optimalne
cutoff vrednosti.
Rezultati. Od ukupnog broja pacijenata, 125 (11.7%) umrlo je u okviru od 30-dana
od prijema (8.2%, 11.6%, 20.4%, u spontanoj, kratkotrajno i dugotrajno provociranoj PTE,
redom). BNP je pokazao najsnažniju prediktivnu vrednost u predviđanju smrtnog ishoda kod
pacijenata sa PTE provociranom prolaznim faktorima (AUC=0.762, CI 0.658-0.866, p=0.002)
i nešto nižu u spontano izazvanoj PTE (AUC=0.685, CI 0.490-0.881, p=0.031). CRP i cTnI su
imali najbolje prognostičke mogućnosti kod spontane PTE. Ukupni holesterol je prikazao
skromnu prediktivnu moć kod dugotrajno provocirane PTE. D-Dimer nije značajnije
učestvovao u prognozi smrtnosti ni u jednoj grupi pacijenata.
Zaključak. U odnosu na spontane, prolazne ili dugotrajne uzroke nastanka PTE,
biohemijski profil ovih grupa pacijenata je značajno različit, kao i prognostička moć
biomarkera kod procene 30-to dnevne smrtnosti.
“Data exchange” service offers individual users metadata transfer in several different formats. Citation formats are offered for transfers in texts as for the transfer into internet pages. Citation formats include permanent links that guarantee access to cited sources. For use are commonly structured metadata schemes : Dublin Core xml and ETUB-MS xml, local adaptation of international ETD-MS scheme intended for use in academic documents.